21. -27. svibnja2005.
SADRŽAJ:
VLADA SE NAKON IZBORA "OKREĆE" REFORMAMA
NATJEČAJ ZA VIŠENAMJENSKU HELIKOPTERSKU SLUŽBU-VHS
RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U TRAVNJU
HRVATSKI WEB PROSTOR NARASTAO 2,5 PUTA
BRUTO DOBIT BANAKA U PRVOM KVARTALU 964 MILIJUNA KUNA
HAGENA: NETO IMOVINA MIROVINSKIH FONDOVA 8,78 MILIJARDI KUNA
SANADER: NAKON 15 POSTO DIONICA INE NA BURZI VIDJET ĆEMO ŠTO ĆEMO
MOL PODRŽAVA IZLAZAK INE NA BURZU
INA: PET MILIJUNA KUNA DONACIJA ZA 127 PROJEKATA
ZAPOSLENICIMA SLOBODNE DALMACIJE DIONICE NAKON DOKAPITALIZACIJE
LUKA RAJIĆ OTKUPLJUJE DIONICE LURE
PET PONUDA ZA DVIJE ORGANIZACIJSKE JEDINICE TLM-A
CA NAGRAĐENA ZA REDIZAJN VIZUALNOG IDENTITETA
EKOLOŠKIM NAMJEŠTAJEM HRVATSKA MOŽE KONKURIRATI DRUGIM ZEMLJAMA
MESIĆ O PRIVATIZACIJI SLJEMENA
HFP PRODULJIO DO 13. LIPNJA ROK ZA PONUDE ZA REGENERACIJU
POTPISAN UGOVOR ZA GRADNJU RIBARSKIH BRODOVA
MISIJA MMF-A ZAPOČELA RAZGOVORE O PROVEDBI STAND BY ARANŽMANA
STRATEGIJA POMOĆI SVJETSKE BANKE
HRVATSKI I KINESKI PREMIJER POTPISALI U PEKINGU IZJAVU O DALJNJOJ SURADNJI
HRVATSKA PREDNJAČI MEĐU ZEMLJAMA U JUGOISTOČNOJ EUROPI
VRANKOVIĆ U ŽENEVI NA GOSPODRSKOM FORUMU UNECE-A
VIDOŠEVIĆ: RAST IZVOZA ZAUSTAVLJEN NEODGOVORNOM MONETARNOM POLITIKOM
VIDOŠEVIĆ I DALJE NA ČELU HGK, OD SADA KAO VOLONTER
KONFEDERACIJA HRVATSKE INDUSTRIJE I PODUZETNIKA O SKUPŠTINI HGK
HGK: PREDSTAVLJENI PROGRAMI ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HUP-A
MIČIĆ: INOZEMNI MEDIJI PUNO PRIDONIJELI HRVATSKOM TURIZMU
SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU OD 2. DO 4. LIPNJA U ŠIBENIKU
MOBILNI MARKETING SVE ČEŠĆI KANAL ZA PROMOCIJU I PRODAJU PROIZVODA
DODIJELJENA ZLATNA DIONICA
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA SE NAKON IZBORA "OKREĆE" REFORMAMA
Premijer Ivo Sanader najavio je u intervjuu što ga je objavio "Večernji list" od ponedjeljka da se hrvatska Vlada, nakon predsjedničkih i lokalnih izbora, "okreće" reformama i izjavio da u ovom trenutku nema potrebe za rekonstrukcijom Vlade. "Hrvatska Vlada će se puno dinamičnije i intenzivnije baviti gospodarskim problemima", izjavio je Sanader, istaknuvši da ne isključuje mogućnost još nekih promjena, prije svega u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju. Najavio je mogućnost da na jesen dođe do promjena u poreznoj politici. "Moguće je da ćemo ići čak na smanjenje poreza da bismo potaknuli poreznu disciplinu, a ne isključujemo ni uvođenje jedinstvene stope", rekao je, uz ostalo, Sanader. U vezi pak najavljenoga prijedloga zdravstvene reforme koji se još nije našao pred Vladom premijer je rekao da se "ovakvo zdravstveno osiguranje ne može održati". Najavio da neće biti nikakvih promjena što se tiče najugroženijih slojeva građana, ali da bi u drugim segmentima moglo doći do promjena. "To smatramo velikim nacionalnim pitanjem o kojemu ćemo tražiti konsenzus svih stranaka", rekao je. Što se pak tiče formule usklađivanja mirovina Sanader smatra kako "formula koja je danas na snazi ne može opstati jer kad bismo nastavili s povećanjem mirovina na temelju nominalnoga rasta plaća to ne bismo mogli dalje financirati i naštetili bismo državnim financijama". Zato, istaknuo je, "moramo razmišljati o usklađivanju prema realnom rastu plaća ili naći neku drugu formulu, a o tome razgovaramo i s našim partnerima u HSU pa smo dogovorili zajedničku komisiju koja će pripremiti reformu mirovinskoga sustava, uključujući formulu usklađivanja mirovina". U vezi procesa približavanja Europskoj uniji, premijer je rekao kako tijek događaja jasno potvrđuje njegovo stajalište da "približavanje EU nije vanjska nego eminentno unutarnja politika". Odnosno, rekao je, "pregovori izravno utječu na unutarnju politiku, na rejting Hrvatske kod stranih ulagača, a naše približavanje Uniji izravno je vezano s gospodarskim napretkom Hrvatske. "Zato ćemo", ustvrdio je Sanader, "učiniti sve što je u našoj moći da dobijemo početak pregovora iako neću govoriti o datumu, a očekujem i pomak u ocjeni naše suradnje" s Haškim sudom.
NATJEČAJ ZA VIŠENAMJENSKU HELIKOPTERSKU SLUŽBU-VHS
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u srijedu međunarodni poziv (natječaj) za dodjelu koncesije za pružanje usluga višenamjenske helikopterske službe (VHS) na području Republike Hrvatske, s rokom za predaju ponuda do 24. lipnja, do 13,30 sati. Poziv je HFP objavio u ime Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za organizaciju i koordinaciju projekta višenamjenske helikopterske službe (projekt VHS), a u kojemu HFP sudjeluje sa tehničkom podrškom. Osim u domaćem dnevnom tisku i na web stranicama HFP-a poziv je, kako se doznaje iz HFP-a, objavljen i u međunarodnom izdanju "Financial Timesa". Poziv za natječaj upućen je pravnim osobama koje raspolažu letjelicama odgovarajućih tehničkih osobina i osposobljenim posadama zainteresiranim za pružanje usluga helikopterskog prijevoza oboljelih, stradalih i ozlijeđenih osoba, pružanje kompletne hitne medicinske pomoći za vrijeme prijevoza takvih osoba i ljudskih organa, kao i za pružanje usluge traganja i spašavanja unesrećenih osoba. Ponude mogu dostaviti i domaće i inozemne pravne osobe, pri čemu inozemne trebaju uz ponudu dostaviti i pismo namjere o osnivanju trgovačkog društva u svom isključivom vlasništvu na području Hrvatske u roku od 30 dana od dana eventualnog prihvaćanja njihove ponude.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U TRAVNJU
Ukupna industrijska proizvodnja u travnju je u Hrvatskoj porasla za 6,3 posto u odnosu na travanj prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prva pak četiri ovogodišnja mjeseca industrijska je proizvodnja porasla za 1,8 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju.
HRVATSKI WEB PROSTOR NARASTAO 2,5 PUTA
Hrvatski Internet prostor, od zadnjeg mjerenja provedenog krajem 2003., do ožujka ove godine, narastao je 2,5 puta, odnosno ukupna veličina javno dostupnih Internet stranica u .hr vršnoj interentskoj domeni koje čine površinski web prostor procijenjena je na 1,17 terabajta (TB), rečeno je u utorak na konferenciji Sveučilišnog računarskog centra (SRCE). SRCE je predstavilo rezultate projekta "Mjerenje hrvatskog Web prostora" provedenog od 15. veljače do 22. ožujka ove godine. Hrvatski Internet prostor ima 33.972 Internet poslužitelja s domenom .hr, što je tri puta više nego u prošlom mjerenju. Voditelj projekta Miroslav Milinović rekao je da u Hrvatskoj mjesečno nastane oko četristotinjak novih domena. Površinski domaći web prostor i dalje je jednostavan, jer rabimo mali broj različitih formata, rekao je Milinović, koji očekuje da će u godinu i pol dana hrvatski Internet prostor porasti između dva i dva i pol puta. Najveći broj resursa (informacijski oblici na Internet stranici, znači tekst, slika ili nešto drugo) otpada na tekst (61,65 posto), a slijede slike (29,26 posto), pa aplikacijski sadržaji (8,70 posto), te audio (0,32 posto) i video sadržaji (0,06 posto). Prema veličini resursa i dalje je vodeći tekst sa 52,11 posto, a slijede aplikacijski sadržaji sa 36,92 posto, slike sa 5,23 posto, video sa 3,93 posto i audio sadržaji sa 1,79 posto.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
BRUTO DOBIT BANAKA U PRVOM KVARTALU 964 MILIJUNA KUNA
Banke u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 964,6 milijuna kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za poslovne banke koje je objavila Hrvatska narodna banka. Dobit u poslovanju iskazale su 32 banke, dok su tri banke zabilježile gubitak, u ukupnom iznosu od 6,2 milijuna kuna. Usporedba sa podacima iz istog prošlogodišnjeg razdoblja (za tadašnjih 40 banaka) pokazuje da je bruto dobit banaka povećana za oko 141 milijun kuna. Ukupna aktiva 35 banaka na kraju ožujka ove godine iznosila je 227,9 milijardi kuna, što je za 0,61 posto manje nego na kraju 2004. Nastavlja se proces spajanja banaka, što je rezultiralo smanjenjem broja banaka, sa 41 u 2003. na 37 na kraju prošle godine, te na 35 banaka u prvom tromjesečju ove godine. Prema revidiranim podacima, koje je objavila HNB, banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja od respektabilnih 3,63 milijarde kuna. Ukupna aktiva 37 banaka na kraju prošle godine iznosila je 229,3 milijarde kuna, što je za 12,34 posto više nego u godini prije. Po nerevidiranim podacima za poslovne banke na dan 31. ožujka ove godine, Zagrebačka banka u prva je tri mjeseca ove godine iskazala je dobit prije oporezivanja u iznosu od 213,5 milijuna kuna, što je od 22,1 posto ukupne dobiti svih banaka. Privredna banka Zagreb je pak zabilježila dobit prije oporezivanja u iznosu od 204,8 milijuna kuna, što je udio od 21,2 posto. Po veličini bruto dobiti slijede Erste&Steiermaerkische bank sa 106,3 milijuna kuna i Raiffeisenbank Austrija sa 105,8 milijuna kuna, te zatim HVB Splitska banka sa 89,3 milijuna kuna i Hypo Alpe-Adria-Bank sa 77 milijuna kuna. Na sedmom mjestu je jedna banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka, koja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 62,4 milijuna kuna. Gubitak u poslovanju, po privremenim nerevidiranim podacima na dan 31. ožujka 2005. godine, iskazale su Vaba d.d. banka Varaždin, od 2,9 milijuna kuna, Požeška banka, u iznosu od 2,89 milijuna kuna i Primorska banka u iznosu od 381 tisuću kuna.
HAGENA: NETO IMOVINA MIROVINSKIH FONDOVA 8,78 MILIJARDI KUNA
Neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) u Hrvatskoj na kraju travnja ove godine iznosila je nešto više od 8,78 milijardi kuna, dok je imovina šest otvorenih dobrovoljnih fondova (ODMF) bila veća od 113,9 milijuna kuna, podaci su koje je objavila Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena). U odnosu na ožujak ove godine, neto imovina OMF-ova povećana je za 3,2 posto, a ODMF-ova za 4,58 posto. Najveći udio u ukupnoj neto imovini obveznih mirovinskih fondova, od 41,61 posto, odnosno gotovo 3,65 milijarde kuna, na kraju prošlog mjeseca imao je AZ fond. Slijedi ga Raiffeisen OMF s neto imovinom vrijednom 2,73 milijarde kuna, što predstavlja 31,1 postotni udio. Imovina PBZ Croatia osiguranje (PBZ/CO) fonda istodobno je iznosila 1,52 milijarde kuna (udio od 17,29 posto), a Erste Plavog fonda 879,05 milijuna kuna ili 10,01 posto ukupne neto imovine hrvatskih OMF-ova na kraju travnja. AZ fond je u travnju zadržao vodeću poziciju i po broju članova. Od 1,18 milijuna osiguranika obuhvaćenih drugim mirovinskim stupom, u taj je fond na kraju četvrtog ovogodišnjeg mjeseca bilo učlanjeno njih 471.149 ili 39,61 posto. Na drugom je mjestu Raiffeisen fond s 388.070 članova (udio od 32,63 posto). Slijede PBZ/CO fond sa 199.763 člana, odnosno udjelom od 16,8 posto te Erste Plavi fond, koji je sa 130.432 člana zauzeo 10,97 posto tržišta. Među otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima (ODMF) najveći broj članova na kraju travnja imao je Raiffeisen ODMF, 15.773 ili 40,79 posto od ukupno 38.673 osiguranika u trećem mirovinskom stupu. Fond AZ profit je imao 14.144 (udio od 36,57 posto) članova, Croatia osiguranje ODMF njih 5.137 (13,28 posto), a AZ benefit fond 3.318 ili 8,58 posto. Dva nova ODMF-a, Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect imali su na kraju travnja 186, odnosno 115 članova te po 0,48 posto, odnosno 0,30 posto tržišta.
4. TVRTKE
SANADER: NAKON 15 POSTO DIONICA INE NA BURZI VIDJET ĆEMO ŠTO ĆEMO
Premijer Ivo Sanader potvrdio je u srijedu da je donesena politička odluka da se 15 posto dionica naftne kompanije INA proda javnom inicijalnom ponudom, odnosno na burzi, a od financijskog savjetnika očekuje se i prijedlog što s daljnjom privatizacijom te tvrtke. Nakon što odaberemo financijskog savjetnika i dobijemo kompletnu ocjenu stanja u Ini, vidjet ćemo što dalje, odgovorio je Sanader na upit da li Vlada, uz prodaju Ininih dionica na burzi, namjera istodobno razgovarati i s Ininim strateškim partnerom MOL-om, koji je već ranije izrazio interes za povećanje svog udjela u Ini. Natječaj za financijskog savjetnika za javnu ponudu dionica Ine bit će raspisan uskoro. Nemamo drugih namjera osim ove (inicijalna ponuda), a od financijskog savjetnika očekujemo i savjete o daljnjoj privatizaciji Ine, rekao je premijer. Ističe pritom da će Vlada u svim odlukama čvrsto inzistirati na modernizaciji dviju Ininih rafinerija (u Sisku i Rijeci) te na zaokruživanju Inina projekta u Siriji.
MOL PODRŽAVA IZLAZAK INE NA BURZU
Mađarska naftna kompanija MOL, strateški partner Ine, podržava inicijativu hrvatske Vlade za ponudu Ininih dionica na burzi, a MOL je spreman podržati Inu u pripremama za taj važan korak, izjavio je u srijedu direktor Korporativnih komunikacija MOL Grupe Ferencz Sabolc. Činjenica da neka tvrtka kotira na burzi, donosi niz prednosti i zato MOL Grupa takvu inicijativu Vlade i podržava, kaže Sabolc. Pritom podsjeća da i MOL kotira na burzama u Budimpešti, Varšavi i Luxemburgu, pa i zbog te činjenice iskazuje izvrsne poslovne rezultate. "MOL ima pozitivna iskustva kao javna tvrtka, jer otkad kotira na burzi kontinuirano raste njena vrijednost, poslovni ugled i financijski kredibilitet", kaže Sabolc. MOL je spreman pružiti Ini svoje iskustvo izlaska na tržište kapitala i podržati je u pripremama za taj važan korak, kaže Sabolc.
INA: PET MILIJUNA KUNA DONACIJA ZA 127 PROJEKATA
Hrvatska naftna kompanija INA ove će godine donacijama, u ukupnom iznosu pet milijuna kuna, pomoći 127 projekata u pet područja: djeca i mladi, kultura i umjetnost, obrazovanje i znanost, zdravlje i ekologija, te humanitarni projekti, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ini u povodu završetka natječaja za dodjelu donacija. Tom prigodom donacijski ček u iznosu sto tisuća kuna uručen je ravnatelju Klinike za plućne bolesti Jordanovac Ljubomiru Paveliću. Natječaj za dodjelu donacija u ovoj godini INA je objavila krajem prošle godine, a do zaključenja natječaja, 31. siječnja 2005., zaprimljena su 1.502 zahtjeva. Natječaj je, ističu u Ini, izazvao veliko zanimanje saveza, udruga, ustanova, društava i pojedinaca iz športa, kulture i umjetnosti, obrazovanja i znanosti, ekologije, dobrotvornog rada i drugih područja. Donacije su dodjeljivane za projekte u pet područja, svako područje s fondom od milijun kuna. U kategoriji djeca i mladi INA će donacijama pomoći ukupno 31 projekt, u kategoriji kultura i umjetnost 27 projekata, kategoriji humanitarni projekti 28 projekata, kategoriji obrazovanje i znanost 26, te u kategorji zdravlje i ekologija 15 projekata.
ZAPOSLENICIMA SLOBODNE DALMACIJE DIONICE NAKON DOKAPITALIZACIJE
Zaposlenici splitske Slobodne Dalmacije dobit će 25 posto dionica tvrtke i to nakon dokapitalizacije, najavio je u srijedu novinarima premijer Ivo Sanader. To je politička odluka koju sam danas priopćio i predstavnicima Sindikata, izvijestio je Sanader podsjetivši da se još kao vođa oporbe zauzimao da zaposlenicima pripadne 25 posto dionica. Vlada, kaže, poduzima mjere da radnici Slobodne, nakon dokapitalizacije, dobiju tih 25 posto kao obeštećenje za nepravde nanesene početkom 90-ih u vrijeme pretvorbe. Sanader, naime, tumači da bi zaposlenici dobili puno manje kada bi im 25 posto dionica pripalo prije dokapitalizacije. Upravni odbor HFP-a prihvatio je nedavno konačnu ponudu Europapress Holdinga (EPH) za kupnju 34,63 posto dionica Slobodne Dalmacije, za što će EPH izdvojiti 24,5 milijuna kuna, a tu odluku još treba potvrditi Vlada. EPH se obvezao na dokapitalizaciju Slobodne u prvoj fazi u iznosu od 83,4 milijuna kuna i time bi postao vlasnikom nešto više od 70 posto tvrtke. EPH bi nakon toga uložio još 271 milijun kuna, od čega 120 milijuna u financijsko restrukturiranje tvrtke, 43 milijuna za nove izdavačke projekte, te 112 milijuna kuna za tehnološku obradu strojnoga parka.
LUKA RAJIĆ OTKUPLJUJE DIONICE LURE
Poduzetnik Luka Rajić, zastupan po Raiffeisenbank Austria iz Zagreba, objavio je ponudu za preuzimanje preostalih redovnih dionica tvrtke Lura, i to po cijeni od 350 kuna za dionicu. Luka Rajić, kako se navodi u Ponudi za preuzimanje koju prenosi Zagrebačka burza, trenutno je vlasnik 2.741.560 redovnih dionica Lure, u ukupnom nominalnom iznosu od 274.156.000 kuna, što čini 91,39 posto temeljnog kapitala tvrtke, odnosno 91,40 posto glasova od ukupnog broja glasova koje daju dionice Lure s pravom glasa. Temeljni kapital Lure iznosi ukupno 300 milijuna kuna, a podijeljen je na 3.000.000 redovnih dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna po dionici. Lura je također vlasnik 563 trezorske dionice iz kojih prava miruju.
PET PONUDA ZA DVIJE ORGANIZACIJSKE JEDINICE TLM-A
Pet ponuda pristiglo je na natječaj što ga je Nadzorni odbor šibenske Tvornice lakih metala (TLM) raspisao prije mjesec dana za prodaju organizacijskih jedinica "Transport" i "Elemes". Za kupnju organizacijske jedinice "Transport", u kojoj je zaposleno 55 radnika, ponude su poslali zagrebačka tvrtka Viator-Vektor, te zajedničku ponudu Salona Šped iz Solina i Obrt TIP iz Rogoznice vlasnika Predraga Bulata. Za kupnju organizacijske jedinice "Elemes", koja zapošljava 113 radnika, ponude su poslali zagrebačka tvrtka Okimont, Aldiko iz Stobreča i Konstruktor-inženjering iz Splita. O najpovoljnijoj ponudi Uprava TLM-a trebala bi se izjasniti za desetak dana, dok je natječaj za prodaju Tvornice oplemenjenih folija (TOFAL) produžen do 14. lipnja. Početkom lipnja, doznaje se u TLM-u, bit će oglašena i prodaja tvornica valjanih i prešanih proizvoda u kojima je zaposleno 930 radnika. Prodaja dijelova TLM-a dio je programa ubrzane privatizacije i restrukturiranja šibenskog aluminijaša, koji je donijela Uprava, a odobrili Hrvatski fond za privatizaciju, kao većinski vlasnik, te ministarstva gospodarstva i financija.
CA NAGRAĐENA ZA REDIZAJN VIZUALNOG IDENTITETA
Nacionalna zrakoplovna kompanija Croatia Airlines (CA) dobila je međunarodnu nagradu ReBrandTM za
redizajn vizualnog identiteta svojih zrakoplova u izboru svjetskih stručnjaka za poslovni dizajn, izvijestili su u ponedjeljak iz te tvrtke. Na prvoj godišnjoj dodjeli nagrada ReBrandTM, koja je održana u američkom Providenceu (Rhode Island), međunarodni žiri sastavljen od deset industrijskih eksperata, nagradio je redizajn zrakoplova Croatia Airlinesa u kategoriji notable ili u prijevodu: značajan, istaknut, izvrstan, upadljiv, kažu iz tvrtke CA. ReBrandTM prvi je i zasad jedini program nagrada za najuspješniji svjetski rebrand i to na području redizajniranja, repozicioniranja, revitalizacije i restrukturiranja kompanijskih brandova. Među 100 nagrađenih rebrandova uvrstile su se poslovne organizacije iz 11 država i 45 različitih industrija, a među ostalim uglednim kompanijama koje su dobile nagradu su Philips, Samsonite i Discovery
Channel.
EKOLOŠKIM NAMJEŠTAJEM HRVATSKA MOŽE KONKURIRATI DRUGIM ZEMLJAMA
Hrvatske šume istaknule su u utorak na konferenciji za novinare da hrvatska drvna industrija jedino izradom ekološkog namještaja može konkurirati drugim zemljama, a da bi to mogla ostvariti, Hrvatske šume nude joj pomoć u dobivanju certifikatorske ekomarkice ANAB. Hrvatske šume proširile su svoju djelatnost i na nadzor provođenja standarda za ekološki namještaj i u tu svrhu prevele međunarodne standarde za ekološki namještaj koje im je ustupila talijanska tvrtka ICEA. Drvoproizvođači, koji zadovolje sve zahtjeve tih standarda, dobit će međunarodno priznati ekocertifikat za namještaj ANAB, a time i veliku šansu za plasman u svijetu sve traženijeg ekološkog namještaja, rekla je na konferenciji za novinare Jadranka Roša, voditeljica Nadzorne službe za ekološku proizvodnju Hrvatskih šuma. Naglasila je da je u svijetu sve više kupaca koji traže certificirane ekološke drvne proizvode, ali da na žalost hrvatske tvrtke još uvijek ne pokazuju interes za proizvodnju ekološkog namještaja nego radije izvoze trupce, odnosno sirovinu, a namještaj uvoze. Roša je rekla da se na nedavni poziv Hrvatskih šuma na predstavljanje ekocertifikata od 200 pozvanih tvrtaka odazvalo njih deset. Jedino namještaj označen međunarodno priznatom ekomarkicom može se na tržištu plasirati kao ekološki.
MESIĆ O PRIVATIZACIJI SLJEMENA
Postupak utvrđivanja nezakonitosti u privatizaciji Sljemena je u pravnoj proceduri, treba ga dovršiti u što kraćem roku i utvrditi kako je došlo do privatizacije jer se čini da je sama prodaja obavljena zakonito, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Republike Stjepan Mesić nakon sastanka sa čelnim ljudima USKOK-a i Državnog odvjetništva. Mesić je to kazao prigodom svečanog otvaranja infrastrukturnih objekata u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu nedaleko Rijeke. Ravnatelj USKOK-a Željko Žganjer i Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić izvijestili su Mesića o postupku utvrđivanja nezakonitosti u privatizaciji Sljemena, koje su im prijavili radnici i sindikat Sljemena. Upoznat sam s činjenicama koje upućuju na moguća kršenja zakona, ali dok se to ne utvrdi u pravomoćnoj proceduri nikoga ne možemo optužiti, rekao je Mesić dodavši kako se dio tog posla odnosi na Državno odvjetništvo, dio na USKOK, a svoj dio posla obavljaju i policija, porezna uprava i još nekoliko institucija. Predsjednik je ocijenio da je slučaj Sljemena, budući da nije jedini, pomogao u otkrivanju puno radnji koje su uzrokovale zatvaranje mnogih poduzeća i omogućile da se mnogi obogate jednim potezom pera.
HFP PRODULJIO DO 13. LIPNJA ROK ZA PONUDE ZA REGENERACIJU
Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) produljio je rok za podnošenje ponuda za kupnju 72 posto dionica zabočke Regeneracije sa 1. lipnja na 13. lipnja, doznaje se u srijedu iz HFP-a. Natječaj za Regeneraciju HFP je objavio 15. travnja ove godine, istodobno sa natječajem za kupnju 91,87 posto dionica karlovačkog KIM-a, s rokom za podnošenje ponuda do 1. lipnja. Taj se rok za KIM ne mijenja, odnosno ostaje 1. lipnja, dodaje Kukavica. Za dionički paket Regeneracija početna oglašena cijena u natječaju je 5,39 milijuna kuna. To je ujedno drugi ovogodišnji natječaj za tu tvrtku, a na prethodnom, iz veljače ove godine, cijena za te dionice iznosila je 16,17 milijuna kuna. Kako tada nije bilo zainteresiranih ponuditelja HFP je objavio novi natječaj. U također ponovljenom natječaju za KIM za oglašeni dionički udjel početna cijena je 28,9 milijuna kuna, a od ponuditelja se uz ostalo očekuje i zadržavanje osnovne djelatnosti KIM-a, odnosno otkupa i prerade mlijeka kao i distribucije i prodaje mliječnih proizvoda te zadržavanje branda 'KIM'.
POTPISAN UGOVOR ZA GRADNJU RIBARSKIH BRODOVA
U pulskom brodogradilištu "Tehnomont" u srijedu je svečano potpisan ugovor za gradnju četiriju brodova iz državnog programa obnove i modernizacije ribarske flote koju dijelom financiraju resorna ministarstva. Po riječima direktora brodogradilišta Miljenka Brnića time će brodogradilište svoju stotu obljetnicu rada započeti izgradnjom četiri nova broda i to dvije kočarice, dužine 25 metara za riječke naručitelje i dvije plivarice, duge 34 metra za splitske naručitelje. Državni tajnik Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Branko Bačić kazao je kako je do sada sklopljeno više od 12 ugovora za gradnju brodova po programu obnove i modernizacije ribarske flote. Prema tom bi se programu u Hrvatskoj u narednih nekoliko godina trebalo izgraditi pedesetak novih brodova za lov plave ribe u Jadranu i na Mediteranu, u što bi trebalo biti uloženo 45 milijuna eura. Državna potpora obuhvaća 30 posto ugovorene cijene plovila, dok je naručitelj obvezan osigurati financiranje ostatka od 70 posto ugovorene cijene, i to najmanje 10 posto iz vlastitih izvora, a do 60 posto putem kredita HBOR-a i/ili poslovne banke na rok otplate do 15 godina. U financiranju državne potpore od 30 posto sudjeluju ministarstva poljoprivrede, mora i gospodarstva, svako sa po 10 posto.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
MISIJA MMF-A ZAPOČELA RAZGOVORE O PROVEDBI STAND BY ARANŽMANA
Razgovorima u Ministarstvu financija, te potom u Hrvatskoj narodnoj banci, Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) započela je u utorak razgovore s hrvatskim predstavnicima o dosadašnjoj provedbi stand by aranžmana. Tijekom dvotjednog boravka u Hrvatskoj Misija MMF-a, koju vodi Dimitri Demekas, razgovarat će sa čelnicima niza ministarstava i institucija, a, kako najavljuju iz Banskih dvora, s premijerom Ivom Sanaderom razgovarat će idući tjedan, nakon njegova povratka iz službenog posjeta Kini. Misija će, kako su jučer istaknuli i iz zagrebačkog Ureda MMF-a, ocijeniti provedbu politika u prošloj i tijekom prvog tromjesečja ove godine, razgovarati o planovima za ostatak godine, prvenstveno se fokusirajući na napredak u području fiskalne konsolidacije i strukturalnih reformi. Misija MMF-a, kako se očekuje, razgovarat će o ostvarenju državnog proračuna i očekivanjima za ovu godinu, zadaćama koje si je i sama Vlada postavila - smanjenju deficita i zaustavljanju rasta vanjskog duga. Deficit konsolidirane opće države prošle je godine iznosio 4,9 posto BDP-a, što je nešto više od stand by aranžmanom planiranih 4,5 posto, a za ovu godinu stand by aranžmanom planiran je deficit od 3,7 posto BDP-a. Mogućnost ostvarenja tog deficita ovisi i o ovogodišnjim privatizacijskim prihodima, a MMF je još i prigodom svog posjeta u prosincu prošle godine Vladi preporučio ubrzanje privatizacije, prvenstveno velikih javnih poduzeća, gubitaša koji opterećuju proračun. MMF će, kako se očekuje, zanimati i Vladini planovi vezano za smanjivanje i reformu subvencija i programa državne pomoći u kojima je potrošnja značajno iznad EU razine. Važna područja kojima će Misija, prema najavama, posvetiti pažnju su i pitanje daljnje reforme zdravstvenog sustava, te pitanje mirovinskog sustava. Morat će se ići u reformu zdravstva, potvrđuju i u Banskim dvorima, najavljujući pritom da će se voditi račun o socijalno najugroženijima koji trebaju biti zaštićeni. Vlada će, kako se doznaje, predložiti konsenzus oko reforme zdravstva. naime, kako kažu izvori bliski Vladi, tako važna reforma nije stvar samo jedne stranke nego svih hrvatskih građana. MMF je još ranije isticao i potrebu promjene formule za indeksaciju mirovina. I u Banskim dvorima kažu da sadašnja praksa usklađivanja s nominalnim rastom plaća ne može opstati, ali još ne mogu precizirati da li bi se išlo na vraćanje na švicarski model ili na neki drugi. Izvršni odbor direktora MMF-a Hrvatskoj je u kolovozu prošle godine odobrio novi, 20 mjesečni stand by aranžman, vrijedan 97 milijuna specijalnih prava vučenja (oko 141 milijun dolara). No, još prilikom dogovaranja aranžmana hrvatske su vlasti rekle da ne namjeravaju povlačiti ta sredstva.
STRATEGIJA POMOĆI SVJETSKE BANKE
Strategijom pomoći za razdoblje 2005.-2008. Hrvatska bi od Svjetske banke mogla dobiti zajmova u visini oko 1,5 milijardi američkih dolara, sama Strategija već se provodi i do kraja lipnja mogli bi biti završeni razgovori o četiri zajma, istaknuo je danas voditelj Ureda Svjetske banke u hrvatskoj Albert Martinez. Strategiju je hrvatska Vlada prihvatila u studenom prošle godine, a u prosincu ju je prihvatio Odbor izvršnih direktora Svjetske banke. Strategija je u utorak predstavljena i predstavnicima javnog, gospodarskog i civilnog sektora iz Zagrebačke i okolnih županija. Takve rasprave Svjetskoj banci, kako je istaknuto, pomažu da usporedi svoja sa stajalištima građana Hrvatske, provjeri točnost svojih gledišta i prilagodi Strategiju u skladu s potrebama Hrvatske. Uz Zagreb, regionalne konzultacije održat će se i u Osijeku, Čakovcu, Kninu i Splitu. Strategija se osmišljava u partnerstvu s Vladom, a temelji se na Vladinim prioritetima, kao i rezultatima konzultacija, istaknuo je Martinez.
HRVATSKI I KINESKI PREMIJER POTPISALI U PEKINGU IZJAVU O DALJNJOJ SURADNJI
Hrvatski premijer Ivo Sanader i kineski premijer Wen Jiabao potpisali su u četvrtak u Pekingu zajedničku izjavu o daljnjoj suradnji Hrvatske i Kine i o jačanju partnerskih odnosa, a u krugovima izaslanstava dviju vlada ocjenjuje se da je najnovijim razgovorima na visokoj razini učinjen veliki iskorak u hrvatsko-kineskim odnosima. Premijer Sanader je nakon susreta s premijerom Wenom novinarima hrvatskih redakcija izjavio da su razgovarali o bilateralnim pitanjima kao i o suradnji u multilateralnim organizacijama. Rekao je također da se obje strane zauzimaju za jačanje gospodarske suradnje i da su suglasne da treba prevladati zastoj nastao u proteklih deset godina. Sanader je naglasio da bi hrvatske tvrtke morale više izvoziti u Kinu i dodao da je bilo riješi o nekim zajedničkim projektima i o mogućnostima većih kineskih ulaganja u Hrvatskoj, a ponovno je aktualizirano pitanje Rijeke odnosno korištenja njene luke kao distribucijskog centra za kineske proizvode. Osim izjave o suradnji koju su potpisala dvojica premijera, u njihovoj nazočnosti potpisani su još neki dokumenti. Memorandum o suradnji malog i srednjeg poduzetništva potpisali su hrvatski veleposlanik u NR Kini Boris Velić i predstavnik kineske Nacionalne komisije za razvoj i reforme Zhang Xiao Qiung. Potpisani su i Ugovor o suradnji Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Kineske izvozno kreditne agencije, kao i Memorandum o razumijevanju između INA-e i kineskog Sinochema.
HRVATSKA PREDNJAČI MEĐU ZEMLJAMA U JUGOISTOČNOJ EUROPI
Prezentacija Republike Hrvatske, održana u ponedjeljak na 14. zasjedanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pokazala je da Hrvatska prednjači među zemljama ovog dijela Europe u tranziciji ka gospodarski razvijenom društvu, ocjena je predstavnika hrvatskog izaslanstva koje sudjeluje na godišnjoj skupštini banke što se održava u Beogradu. "Sadašnji gospodarski razvoj Hrvatske pokazuje da mi relativno brzo možemo dostići razinu koja je uobičajena u razvijenim zemljama Europe, jer je Hrvatska posljednji godina pokazala da je jedna od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija", kazala je na prezentaciji državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić. Tu su ocjenu svojim izlaganjima i prezentiranjem konkretnih podataka potkrijepili i viceguverner Narodne banke Hrvatske Boris Vujčić, predstavnik INA-e Stevo Kolundžić, predsjednik Upravnog odbora Privredne banke Zagreb Božo Prka, te Ljerka Puljić, predstavnica hrvatskog "Agrokora", koji je zahvaljujući ekspanziji prošlih godina - u ovom trenutku - postao regionalni lider, koji obuhvaća tržište od čak 30 milijuna stanovnika. "Prezentacija Republike Hrvatske znači puno, jer je privukla puno ljudi iz cijeloga svijeta i dobro će odjeknuti među investitorima. Pokazan je uspjeh hrvatskog gospodarskog sustava, pa se treba nadati da će se to ubrzo osjetiti i u poslovanju hrvatskih firmi i njihovim kontaktima s potencijalnim investitorima", kazao je novinarima Chris Cviić, predstavnik EBRD-a koji je vodio hrvatsku prezentaciju. I Narodna banka Hrvatske, kako je kazao viceguverner Vujčić, u usporedbi s drugima iz regije, na vodećem je mjestu. "Godišnja Skupština EBRD-a prilika je da se starim i novim investitorima predstavi naša politika", kazao je on, dodajući da Hrvatska još mora unapređivati uvjete koji će u budućnosti dati veću pravnu sigurnost stranim ulagačima. Vujčić je, također, na okruglom stolu održanom u organizaciji talijanske banke "Intesa", kazao da će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura kao službene valute za pet do sedam godina. "Ukoliko postanemo kandidat za ulazak u EU 2008. godine, euro ćemo uvesti 2011. godine ili godinu kasnije, zavisno od razdoblja kandidature", naglasio je Vujčić.
VRANKOVIĆ U ŽENEVI NA GOSPODRSKOM FORUMU UNECE-A
Državni tajnik za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimir Vranković na Gospodarskom je forumu Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) u Ženevi u srijedu iznio prioritete i mjere ekonomske politike hrvatske Vlade, među kojima su i pozitivni učinci industrijskog restrukturiranja na sektor malog i srednjeg poduzetništva i potreba jačanja tog sektora i njegove konkurentnosti u Europi ."Nezaustavljiv proces globalizacije, tranzicija i tržišno gospodarstvo, te odluka i želja Hrvatske da se priključi EU nameće potrebu nove razvojne politike sa ciljem stvaranja otvorenog i konkurentnog gospodarstva", rekao je Vranković. Gospodarski forum UNECE-a u Ženevi održava se od 23. do 25. svibnja, a tema ovogodišnjeg foruma je "Nakon 15 godina tržišnih reformi u gospodarstvima tranzicijskih zemalja: Novi izazovi i perspektive za industrijski sektor".
6. UDRUGE
VIDOŠEVIĆ: RAST IZVOZA ZAUSTAVLJEN NEODGOVORNOM MONETARNOM POLITIKOM
U Hrvatskoj je prošle godine došlo do oživljavanja izvoza, nakon desetak godina prvi je put zabilježen brži rast izvoza od uvoza, no taj je trend zaustavljen "neodgovornom monetarnom politikom" Hrvatske narodne banke, ustvrdio je u ponedjeljak na Skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK) njezin predsjednik Nadan Vidošević. Svojom, kako je rekao, "neodgovornom" monetarnom politikom nebranjenja tečaja i njegovog obaranja, HNB je bitno utjecala na smanjenje konkurentnosti hrvatskog izvoza. Vidošević je to ocijenio najtežim udarcem ovoj Vladi od početka njezina mandata. Obraćajući se gospodarstvenicima označio je to vrlo ozbiljnim momentom dodajući kako moraju podići glas protiv takve politike. Pritom je ustvrdio kako je 12 godina aprecijacije kune, odnosno njenog precijenjenog tečaja, "razorilo" strukturu hrvatskog gospodarstva. Vidošević je ocijenio je kako je izvoz prioritet hrvatskog gospodarstva te kako će bez jačanja izvoza Hrvatska ući u ozbiljnu društvenu krizu. Trendovi hrvatskog gospodarstva, prvenstveno realnog sektora, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje pokazuju sporiju dinamiku, a gospodarstvo se nalazi u fazi stagnacije i krize razvoja, rekla je direktorica Sektora za makroekonomske analize pri HGK Jasna Belošević-Matić. Upozorila je na podatke kako je nakon ovogodišnje veljače prekinut trend bržeg rasta izvoza od uvoza koji je trajao godinu dana. Tako je vrijednost izvoza u prvom kvartalu ove godine povećana je 7,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a vrijednost uvoza za 10,7 posto. Tečaj kune najniži je od ljeta 2002., što izvoznike dovodi u tešku poziciju jer gube ne konkurentnosti, rekla je Belošević-Matić. BDP po stanovnika u Hrvatskoj iznosi 6.200 eura, što je tri i pol puta manje nego u zemljama EU, dok je izvoz po stanovniku u Hrvatskoj četiri puta manji nego u Sloveniji.
VIDOŠEVIĆ I DALJE NA ČELU HGK, OD SADA KAO VOLONTER
Na Skupština Hrvatske gospodarske komore (HGK) u ponedjeljak je jednoglasno odlučeno da dosadašnji predsjednik HGK Nadan Vidošević i dalje obnaša tu dužnost, ali od sada volonterski, nakon što je nedavno imenovan za predsjednika Uprave zagrebačkog Kraša. Nema statutarnih zapreka da Vidošević istodobno volonterski obnaša dužnost predsjednika HGK, pa je na Skupštini odlučeno da se njegov status promjeni sa profesionalnog na volonterski. Kako je rečeno, to je uobičajeno u brojnim europskim zemljama. O ovoj odluci Skupština je odlučivala budući je Vidošević 18. svibnja imenovan predsjednikom Uprave prehrambene industrije Kraš. Vidošević je kazao kako mali broj zemalja na čelu svojih Komora ima profesionalce te drži kako volonter na čelu Komore nije ništa neuobičajeno. Dodao je kako mu je želja ostati do kraja mandata (rujan 2007.) te da nije nikada krio kako želi uvesti HGK u Europsku uniju, no bez obzira na to tko bude na čelu HGK kada Hrvatska uđe u EU, HGK će biti pripremljena. Vidošević je kazao i kako se nada da će i nakon njega na čelo Komore biti izabran predsjednik volonter.
KONFEDERACIJA HRVATSKE INDUSTRIJE I PODUZETNIKA O SKUPŠTINI HGK
Konfederacija hrvatske industrije i poduzetnika osudila je, kako navode, neodgovorno ponašanje članova Skupštine Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji su donoseći u ponedjeljak odluku o promjeni organizacijske strukture, u kojoj je na čelu Komore volonter, doveli hrvatski komorski sustav do apsurda. Skupština HGK jučer je jednoglasno za predsjednika izabrala dosadašnjeg predsjednika HGK Nadana Vidoševića, no on će HGK od sada voditi volonterski. HGK je, kako se navodi u priopćenju Konfederacije hrvatske industrije i poduzetnika koje potpisuje predsjednik te udruge Ivan Paradžik, uz slovensku komoru jedini komorski sustav među zemljama u tranziciji koji nakon uvođenja demokracije i tržišnog gospodarstva nije reformom prilagođen novim okolnostima i potrebama gospodarstva čije interese zastupa. Sadašnji komorski sustav, kako ocjenjuju u Konfederaciji, lišen je minimuma demokratičnosti pa je i sastav kao i svaka odluka Skupštine HGK vrlo upitnog legitimiteta. Ističu kako bi zbog toga članovi Skupštine HGK trebali odgovoriti u čije ime su glasovali i s kojim su to članstvom proveli konzultacije prije donošenja ovakve odluke. Konfederacija hrvatske industrije i poduzetnika u svom priopćenju ističe kako sa sigurnošću mogu tvrditi da ta odluka nije sukladna interesima više od šest tisuća njihovih članova koji su po sili zakona i "prisilni članovi HGK". Pozivaju stoga članove Skupštine HGK da hitno zatraže izjašnjavanje članstva o zadovoljstvu radom i ustrojem HGK te da provedu referendum među članstvom o uvođenju dobrovoljnog komorskog sustava.
HGK: PREDSTAVLJENI PROGRAMI ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) predstavili su u utorak gospodarstvenicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori programe kreditiranja i dodjele sredstava za zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. Program HBOR-a za kreditiranje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, koji je HBOR prihvatio prije dva mjeseca, namijenjen je financiranju sanacije odlagališta otpada, poticanju čišće proizvodnje te zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti, izvijestila je Aleksandra Arbanas iz HBOR-a. Korisnici kreditnih sredstava mogu biti jedinice lokalne samouprave, komunalna i trgovačka društva i obrtnici, kojima HBOR odobrava najmanji iznos kredita od 100 tisuća kuna, u pravilu kreditirajući 80 posto predračunske vrijednosti investicije. Rok otplate je do 12 godina uz mogućnost počeka do dvije godine, a kamatna stopa 4 posto godišnje za izvoznike, 6 posto za ostale korisnike ili EURIBOR uvećan za 3 posto za sve krajnje korisnike. Isto tako, ako FZOEU odobri subvenciju kamatne stope, ona se umanjuje za 2 posto u odnosu na iznos odobrene subvencije, izvijestila je Arbanas. Damir Šnajder iz FZOEU izvijestio je o natječajima Fonda za odobrenje sredstava za smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš i čistiju proizvodnju te za programe i projekte energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Za te programe, FZOEU putem natječaja nudi beskamatne kredite do iznosa od 1,7 milijuna kuna, na rok otplate od pet godina s odgodom povrata sredstava od dvije godine, a jedinicama lokalne i regionalne samouprave financijsku pomoć do 40 posto ukupnog iznosa ulaganja.
REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA HUP-A
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) održala je Redovnu godišnju skupštinu na kojoj je prihvaćeno Izvješće o radu u proteklom razdoblju, a u Programu rada za 2005. godinu najvažnijim je označeno zastupanje interesa gospodarstva u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, priopćio je HUP. Najvažnijim događajima u radu HUP-a u prethodnom razdoblju ocijenjeni su donošenje Izmjena i dopuna Statuta te izbor novog direktora Udruge Đure Popijača. Time su, kaže se u priopćenju, stvorene pretpostavke za rast i preustroj HUP-a s naglaskom na jačanju pozicije granskih udruga. U Programu rada za 2005. godinu osnovnim područjem rada HUP-a označeno je promicanje interesa hrvatskog gospodarstva u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, kroz rad na podršci za dobivanje sredstava iz predpristupnih fondova i druge aktivnosti. Također, HUP će, kako se napominje, nastaviti projekt stvaranja klastera, a djelovat će i na svojim uobičajenim aktivnostima kao što su zastupanje interesa poslodavaca u socijalnom dijalogu s Vladom i sindikatima.
MIČIĆ: INOZEMNI MEDIJI PUNO PRIDONIJELI HRVATSKOM TURIZMU
Hrvatski turizam i njegovi uspješni rezultati u zadnjih nekoliko godina, slično kao i u drugim zemljama, uvelike ovise o medijskoj podršci, a inozemni su mediji puno pridonijeli da se Hrvatska pozicionira kao jedna od kvalitetnijih turističkih destinacija u svijetu. Istaknuo je to državni tajnik za turizam pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Zdenko Mičić obraćajući se okupljenima u ponedjeljak na skupu u zagrebačkom Hotelu Sheraton, održanom uoči dodjele godišnjih nagrada "Zlatna penkala" stranim turističkim novinarima. U Zagreb je povodom te dodjele došlo 28 turističkih novinara iz 16 zemalja nominiranih za tu nagradu, koju je ove godine ustanovila Hrvatska turistička zajednica (HTZ) za najbolji inozemni medijski objavljeni materijal o Hrvatskoj i njenoj turističkoj ponudi. Zahvalivši im na njihovim objavama o Hrvatskoj Mičić je dodao da se u hrvatski turizam, obnovu hotela, infrastrukturu i općenito kvalitetu ponude sve više ulaže, istaknuvši ovogodišnja ulaganja od oko 3 milijarde kuna. Stranim se novinarima zahvalio i direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić, naglasivši da je Hrvatska općenito u oglašavanje i promociju ove godine uložila 6,02 milijuna eura. Ove će godine, dodao je, HTZ u svijetu održati više od 50 press konferencija, dok će za studijska putovanja i suradnju s novinarima izdvojiti 27 posto više sredstava nego lani, odnosno 3,8 milijuna kuna. Tijekom prošle godine Hrvatsku je u organizaciji HTZ-a posjetilo 800 stranih novinara iz 24 zemlje. Procijenjena vrijednost njihovog objavljenog pisanog materijala, istaknuo je Bulić, je oko 55 milijuna eura, a objavljenih TV i radio reportaža oko 45 milijuna eura.
7. SAJMOVI, SAVJETOVANJA, FORUMI, SIMPOZIJI
SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU OD 2. DO 4. LIPNJA U ŠIBENIKU
Deveto Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu održat će se u Šibeniku od 2. do 4. lipnja u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Na Savjetovanju će se, kako su objavili iz Ministarstva, predstaviti brojne teme značajne za gospodarski razvoj, primjerice poticajne mjere namijenjene malom i srednjem poduzetništvu, norme kao uvjet za uključivanje gospodarstva na tržište Europske unije, financiranje poduzetništva putem lokalnih garantnih fondova te povezivanje znanosti i proizvodnje s konkretnim primjerima iz prakse. Tijekom savjetovanja održat će se i radionice na kojima će predstavnici gospodarskih subjekata upoznati prisutne s uspješnim građenjem vlastitog branda, clusterima, te kako se uključiti u Program Phare 2005.
MOBILNI MARKETING SVE ČEŠĆI KANAL ZA PROMOCIJU I PRODAJU PROIZVODA
Za mobilni marketing, koji se uslijed razvoja mobilnih i bežičnih komunikacijskih tehnologija sve više primjenjuje za plasiranja proizvoda i povećanja prodaje, u zadnjih se pet godina u zemljama zapadne Europe izdvaja oko 7 posto od ukupnog marketinškog budžeta. Čulo se to između ostalog u utorak u sklopu prvog dana konferencije o mobilnom marketingu "Mobilia 2005", koja se do sutra, 25. svibnja, u organizaciji tvrtki Infoarena i Stratego održava u Plivinom Istraživačkom institutu u Zagrebu. Konferencija je okupila 50-ak sudionika kojima su o primjeni mobilnog marketinga (MM) govorili predstavnici hrvatskih mobilnih operatera, informatičkih tvrtki koje razvijaju aplikacije za tu vrstu marketinškog djelovanja te marketinških agencija. Direktorica hrvatskog predstavništva austrijske tvrtke za MM "3United" Jasmina Malnar naglasila je da različite kompanije mobilni marketing sve više koriste kao dodatni način komuniciranja sa svojim klijentima i kupcima te zarade. U većini slučajeva ciljne skupine su korisnici mobilnih telefona, kojima se, najčešće putem SMS poruka, šalju određene reklamne poruke ili druge informacije o pojedinim proizvodima ne bi li se bolje prodavali. Ako se postigne odaziv 8 do 12 posto ciljanih korisnika u pojedinoj takvoj marketinškoj kampanji, ona se, kaže, može smatrati uspješnom. U svemu tome najvažnije je, upozorava, postići to da korisnik želi primati takve poruke, jer se u suprotnom mogu dobiti kontraefekti
8. OSTALO
DODIJELJENA ZLATNA DIONICA
Tradicionalne nagrade - Zlatna dionica godine i nagrade najboljim dionicama u više kategorija na temelju ostvarenih rezultata na tržištu kapitala i ocjene stručnog žirija, dodijeljene su svečano u srijedu u Zagrebu. Rovinjska holding kompanija Adris grupa, drugi put zaredom, dobitnica je nagrade "Zlatna dionica 2004. godine", a osvojila je i posebnu nagradu za najlikvidniju dionicu. Zlatnu dionicu predsjedniku uprave Adris grupe Anti Vlahoviću uručio je premijer Sanader koji je kazao da su ove nagrade znak da hrvatsko financijsko tržište raste, te da je taj rast bio vezan uz napredovanje Hrvatske prema Europskoj uniji. Približavanje EU je najveći motor hrvatskog gospodarstva i očekujemo da ćemo dobiti pozitivnu ocjenu od EU, rekao je Sanader. Doda je da će Vlada voditi računa o reformama u gospodarstvu i stvaranju povoljne poduzetničke klime, naglasivši da poduzetnici zaslužuju posebnu potporu Vlade. Vlada će pružiti sigurnu političku i makroekonomsku stabilnost u kojoj će se poduzetništvo moći razvijati, rekao je Sanader. Za zlatnu dionicu u raznim kategorijama bilo je nominirano ukupno 34 dionice tvrtki koje su ispunile uvjete po aktivnosti na tržištu kapitala. U kategoriji najbolje industrijske dionice - hrana i lijekovi, "Zlatnu dionicu" dobila je Medika, dok je "Zlatnu dionicu" u turističkom sektoru dobio umaški Istraturist. Za najbolju industrijsku dionica u kategoriji "ostalo" izabran je Ericsson Nikola Tesla, dok je za najbolju financijsku dionicu u 2004. ponovno izabrana Privredna banka Zagreb, koja je tu titulu osvojila i 2003. Posebna nagrada za najveći porast cijene, od 3300 posto, dodijeljena je splitskom Jadroplovu, dok je za najveći porast tržišne kapitalizacije nagrađena zadarska Tankerska plovidba. Kod otvorenih investicijskih fondova, nagradu "Zlatni udjel", odnosno, najboljim društvom za upravljanje proglašen je Raiffeisen Invest, dok je najbolji dionički fond Victoria fond, a najbolji obveznički fond Raiffeisen Bonds. Nagradu "Zlatni udjel" za najbolji uravnoteženi fond podijelili su Raiffeisen Balanced i PBZ Global koji su imali isti broj bodova, dok je najbolji novčani fond Hi-cash. U kategoriji mirovinskih fondova, prvi put ove godine biran je i najbolji dobrovoljni mirovinski fond, a nagrada je dodijeljena AZ benefitu. Najboljim obveznim mirovinskim fondom u 2004. proglašen je Raiffeisen OMF.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić