Svaka od 11 novih linija matičnih stanica koje su znanstvenici uspjeli proizvesti stvorena je tako da je genetski materijal uzet od oboljele osobe i ugrađen u donirano jajašce.
Tako proizvedene stanice savršeno odgovaraju pojedincu i mogu se koristiti za liječenje nekih bolesti, a da istodobno ne bude problema s odbacivanjem, ističu znanstvenici.
Oni su, međutim, za časopis Science kazali da još uvijek postoje velike zapreke koje treba riješiti. Jedna od njih je ta što nizovi matičnih stanica proizvedenih iz materijala oboljelog mogu također pokazivati neke karakteristike bolesti.
U nekim slučajevima to bi moglo značiti da bi matične stanice najprije trebalo manipulirati, pa tek onda koristiti kao materijal za liječenje, upozorio je dr. Gerald Schatten s američkog Sveučilišta u Pittsburgu koji je radio s korejskim znanstvenicima.
Nadalje, znanstvenici moraju iznaći načina da uklone preostale životinjske komponente iz laboratorijskih procedura. Jer, trenutačno se znanstvenici koriste životnjskim enzimima za izoliranje stanica potrebnih za takvo istraživanje.
Znanost ističe, međutim, da se takvom tehnikom ne bi trebalo koristititi za proizvodnju genetski identičnih novorođenčadi - što se naziva reproduktivnim kloniranjem.
Matične stanice su primitivne "temeljne" stanice koje se mogu programirati da postanu mnoge vrste tkiva. Da bi postale specifične za odgovarajućeg pacijenta, znanstvenici su uzeli DNK iz kožnih stanica dobrovoljaca i ugradili taj genetski materijal u donirana humana jajašca iz kojih je prethodno bio uklonjen vlastiti genetski materijal.
Jajašca su uzgajana do vrlo ranog stadija embrionalnog razvoja, oko šest dana, dok nisu postale tek male kuglice stanica. Znanstvenici su tada izdvojili matične stanice i kada su ih razmotrili u laboratoriju, matične stanice činile su se imunološki kompatibilne s pojedincem koji je donirao DNK.
"To nudi mogućnost terapije matičnim stanicama bez odbacivanja", rekao je profesor Chris Higgins iz američkog Medicinskog vijeća za istraživanje.
Većina znanstvenika pozdravila je korejsko dostignuće. No, tako ne misli i čelnica ProLife saveza u Britaniji Julia Millington koja je upozorila da je "kloniranje u istraživačke svrhe, što uključuje proizvodnju ljudskih embrija za eksperimentiranje i naknadno uništenje, duboko neetično".
"Eksperimentiranju ljudskim životom u bilo kojem stadiju razvitka nema mjesta u civiliziranom društvu", ocijenila je Millington, a zabrinutost je izrazio i dr. Richard Nicholson, urednik glasila Bulletin of Medical Ethics (Biltena za medicinsku etiku).
"Velik dio čovječanstva vjeruje da su embriji oblik ljudskog života te da čovjek ubija ljudski život radi proizvodnje linija tih matičnih stanica".