Čak 30 vrsta šišmiša skrovište nalazi u šumama, a sve se vrste hrane u šumskim staništima.
Iako sve vrste šišimiša uživaju zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode, indikator su stanja u okolišu i korisne životinje u šumama, a nemoguće ih je zaštititi bez međusektorske suradnje (šumarstva, poljoprivrede, gospodarstva, transporta...), poglavito šumara i biologa, rekao je pomoćnik ministra kulture Zoran Šikić.
Zbog toga je istaknuta potreba invertarizacije i kartiranja (popisa staništa i područja gdje se šišmiši zadržavaju i obitavaju), praćenja stanja te omogućavanja dovoljnog broja suhih stabala za duplje, mjesta gdje se šišmiši gnijezde.
Okrugli stol organiziran je u sklopu obilježavanja 22. svibnja, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj.
Predstavljena je i knjižica i plakat "Šišmiši u šumama - podaci i preporuke za gospodarenje šumama".