Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se kako bi se upozorilo na alarmantnu ugroženost biološke raznolikosti te na ubrzano osiromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i opstanak čovjeka.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti je "Bioraznolikost: Životno osiguranje za naš promjenjivi svijet".
Konvenciju o biološkoj raznolikosti - jedan od najvažnijih međunarodnih propisa na području zaštite prirode - potpisalo je 1992. na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, 157 država, među kojima i Hrvatska.
Konvencija je postavila okvire globalnoj zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti. Glavna svrha joj je očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost, te osigurati razumno korištenje prirodnih dobara na načelima održivosti, kako bi i budući naraštaji mogli koristiti potencijale Zemlje.
Konvencija je stupila na snagu 29. prosinca 1993..
Hrvatski sabor ratificirao ju je 1996., a 1997. Hrvatska je postala punopravna stranka Konvencije.
Biološka raznolikost je pojam koji označava svu raznolikost života na Zemlji. Ona obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajobraze.
Dosad je na Zemlji identificirano 1,75 milijuna vrsta, većinom malih stvorenja, kao što su kukci. No, znanstvenici smatraju da je taj broj daleko veći, skoro oko 13 milijuna vrsta, a po nekim procjenama od tri do 100 milijuna.
Biološka raznolikost podrazumjeva i genetsku raznolikost unutar svake vrste, primjerice između sorti usjeva i pasmina stoke, te ljudima osigurava prirodna dobra. Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se u nas i kao Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
Naglašavajući kako se Hrvatska odlikuje velikom raznolikošću prirodnih vrijednosti koje je potrebno očuvati, pomoćnik ministra kulture iz Uprave za zaštitu prirode Zoran Šikić rekao je da se priroda mora u cjelini i sustavno štititi, a ta obveza proizlazi i iz zahtjeva Europske unije.
Podsjetio je da je u Europi oko 180 vrsta ptica, od čega u Hrvatska čak 121 vrsta.
Od novoga Zakon o zaštiti prirode Zoran Šikić rekao je da "očekuje provedivost jer je stari zakon iz 2003. sa 90 podzakonskih akata, od kojih se 64 odnosio na zaštitu prirode, bio neprovediv".
U povodu obilježavanja Dana zaštite prirode u Hrvatskoj Uprava za zaštitu prirode predstavila je i rad Državnog zavoda za zaštitu prirode i međunarodne projekte.
Predstavljeni su također rezultati projekta LIFE III - Uspostave nacionalne ekološke mreže, koja bi trebala biti proglašena do kraja godine. Riječ je o prijedlogu nacionalne ekološke mreže u kojoj bi bila okupljena najvrjednija hrvatska područja za
ugrožene vrste i staništa.
Sastavljanje tog prijedloga važan je korak u pristupanju Hrvatske EU, a njme se ispunjava i obveza iz programa NATURA 2000. (temelja za zaštitu prirode kroz koji svaka država mora izdvojiti zadovoljavajući postotak svog teritorija za zaštitu ugroženih vrsta i staništa).
Prijedlog hrvatske nacionalne ekološke mreže pokriva oko 24 posto teritorija države, a ukupna ekološka mreža koja sadrži i zaštitne zone i koridore koji povezuju ta područja, je oko 44 posto teritorija Hrvatske i 70 posto područja na moru važnog za morske ptice, dupine, morske kornjače, livade morskih cvjetnica.
U povodu Dana zaštite prirode u Parku prirode Medvednica organizirat će se okrugli stol o značaju i obavezama koje proizlaze iz Sporazuma o zaštiti populacija europskih vrsta šišmiša. U Hrvatskoj je, naime, 34 vrste šišmiša i sve su zaštićene.
Iz šuma Medvednice organizirat će se pak akcija izvlačenja automobilskih olupina.