Govoreći pred Odborom za međunarodne odnose Zastupničkog doma američkog Kongresa, Burns je rekao da je plan za rješavanje statusa Kosova razrađen u razgovorima s Ujedinjenim narodima i europskim partnerima u okviru kontaktne skupine.
Burns je rekao kako je "staus quo" nedefinirane budućnosti Kosova "neodrživ i nepoželjan" jer prijeti poništiti sve što je već postignuto na Balkanu u posljednjih deset godina. "2005. je godina odluke za Kosovo. Zajedno s Ujedinjenim narodima i našim europskim partnerima nadamo se otpočeti proces za određivanje budućeg statusa Kosova" rekao je Burns.
Unatoč uspjesima u stabilizaciji pokrajine, Kosovom i šest godina nakon akcije NATO-a kojom je zaustavljeno etničko čišćenje tamošnjih Albanaca još uvijek upravlja misija UN-a. Povremeno etničko nasilje izbijalo je između albanske većine i srpske manjine, posljednje u ožujku 2004., dok status pokrajine ostaje neriješen. Sigurnost na Kosovu još uvijek osiguravaju međunarodne postrojbe KFOR-a.
Burns je rekao kako je kontaktna skupina koju čine SAD, EU, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija i Velika Britanija prošlog mjeseca u Londonu postigla suglasnost da se pokrene proces rješavanja statusa Kosova.
Prema tom planu, UN će vjerojatno imenovati Norvežanina Kai Eidea koji bi trebao do kraja ljeta 2005. ocijeniti je li Kosovo spremno za pregovore o konačnom statusu. Ukoliko ocjena o usvajanju međunarodnih standarda na Kosovu, razvoju demokracije te poštivanju ljudskih i manjinska prava bude "dovoljno pozitivna" krenulo bi se u proces rješavanja statusa.
Iako se još ne zna kakva će ocjena biti, Burns je rekao kako ima sve razloge vjerovati da će biti pozitivna. U prilog tome naveo je uspješno provedene izbore, usvajanje ustavnog okvira, formiranje privremenih institucija vlasti te određen napredak u pogledu razvijanja multietničkog društva.
Nakon pozitivne ocjene otpočeli bi međunarodni pregovori o statusu Kosovu koje bi vodio istaknuti europski političar imenovan u UN-u uz konzultacije s kontaktnom skupinom. Zamjenika tom pregovaraču dale bi Sjedinjene Države.
Točan izgled procesa ostaje nedefiniran, ali je kontaktna skupina već odredila tri ključna elementa za Beograd i Prištinu.
Pregovori o statusu će uključivati dijalog Beograda i Prištine, kosovski Srbi i manjine će u njemu imati svoju ulogu i od svih strana se očekuje da se suzdrže od opstrukcije procesa, rekao je Burns.
Kada bude postignut sporazum o statusu Kosova Vijeće sigurnosti UN-a bi trebalo donijeti novu rezoluciju koja bi zamijenila sadašnju rezoluciju 1244 i podržala rezultate pregovora.
Mada nisu postavljeni rokovi za dovršenje procesa, nadamo se da ćemo moći iznijeti sporazum pred Vijeće sigurnosti prije kraja 2006., kazao je Burns.
Očekuje se da će pregovori biti teški jer su i Beograd i Priština već ocrtali dijametralno suprotne početne pozicije. Kosovski Albanci traže izravnu i bezuvjetnu neovisnost dok Beograd zastupa neodređenu ideju "više od autononije, ali manje od neovisnosti".
Instituti i nevladine organizacije poput Međunarodne krizne skupine i Međunarodnog povjerenstva za Balkan zagovaraju postupni i uvjetovani pristup koji bi vodio konačnoj neovisnosti Kosova.
Burns je rekao da se u ocjeni napretka mnogo očekuje od kosovskih Albanaca. "Ključni pokazatelj napretka će, međutim, biti predanost kosovskih Albanaca stvaranju multietničkog Kosova koje u potpunosti uključuje Srbe i stvaranje uvjeta za povratak izbjeglica i njihov život u sigurnosti", rekao je on.
Kosovski čelnici također trebaju decentralizirati vladu prebacujući pitanja poput zdravstva, obrazovanja, provedbe zakona i pravosuđa na lokalnu razinu jačajući prava Srba i manjina.
SAD i kontaktna skupina ne zagovaraju neki određeni rezultat pregovora o statusu, ali su utvrdili načela za rješavanje konačnog statusa Kosova. Burns je naveo kako SAD i kontaktna skupina isključuju povratak na stanje od prije ožujka 1999. i očekuju da konačni status Kosova pridonese stabilnosti regije i uključivanju Balkana u euro-atlantske integracije.
Konačni status Kosova mora biti temeljen na multietničnosti i poštivanju ljudskih prava uključujući pravo na povratak izbjeglica i osigurati zaštitu manjina te mehanizme za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma. Kontaktna skupina je također poručila dvjema stranama da konačni status Kosova ne smije odlučiti bilo koja strana jednostrano niti smije biti nametnut silom. On također ne smije mijenjati sadašnje granice Kosova bilo podjelom ili kroz neku novu uniju Kosova s bilo kojom zemljom ili dijelom zemlje te mora poštivati teritorijalnu cjelovitost drugih država u regiji, rekao je Burns.
Kontaktna skupina očekuje da će međunarodna civilna i vojna nazočnost ostati na Kosovu i nakon rješenja njegova statusa kako bi osigurala njegovu provedbu i nadzirala političku i sigurnosnu situaciju kosovskih manjina.
Američka administracija će kombinirati proces na Kosovu s upozorenjem Beogradu da će njegovo pristupanje EU-u i NATO-u ovisiti o njegovoj kostruktivnoj ulozi u pregovorima, o izručenju Radovana Karadžića i Ratka Mladića Haškom sudu te konstruktivnoj ulozi u BiH.