Takvi porazni rezultati dobiveni su istraživanjem javnog mnijenja o korupciji, javnosti informacija i konfliktu interesa, koje je na uzorku od tisuću ispitanika za TIH provela agencija GfK. U istoj anketi provedenoj prije dvije godine na raširenu ili jako raširenu korupciju upozorilo je čak četiri posto građana manje (85,1 posto).
"Građani smatraju da Hrvatska gubi bitku s korupcijom", zaključio je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović na konferenciji za novinare.
U ovogodišnjem istraživanju čak je 37,11 posto ispitanih ustvrdilo da je korupcija u našem društvu prisutnija nego prije posljednjih parlamentarnih izbora u studenom 2003., dok 48 posto anketiranih smatra da je podjednako prisutna. Samo 12 posto ocijenilo je da je korupcija smanjena.
Prije dvije godine na povećanu korupciju u odnosu na vrijeme prije izbora 2000. ukazalo je 30,1 posto ispitanika.
Najkorumpiranijim profesijama ispitani smatraju liječnike i ravnatelje bolnica (73,6 posto), šefove vladinih agencija i zavoda (68,5 posto) i službenike lokalnih vlasti (62,5 posto). Među najkorumpiranijim institucijama prepoznati su sudstvo, (80,7 posto), zdravstvo (79,7 posto) i lokalna vlast (73,1 posto).
Kao najnegativniju osobinu političara anketirani su izdvojili uskraćivanje informacija o radu tijela javne vlasti. Takve političare na izborima ne bi podržalo čak 92,7 posto ispitanih. Na ljestvici omraženih karakteristika u političara slijede tajenje informacija o sebi, sukob interesa te neprijavljivanje imovine.
Više od polovice anketiranih (gotovo 58 posto) korumpirane bi političare smijenilo i uz novčanu ili zatvorsku kaznu doživotno im zabranilo bavljenje politkom.