Intermodalni prijevoz je spajanje željezničkog, morskog, riječnog i kopnenog prometa u jednu cjelinu, što u razvoju prometne politike Europske unije do 2010. ima prioritetnu ulogu.
Forum "Intermodalni promet u Hrvatskoj" organizirala je je strukovna udruga IPC Dunav-Jadran, koju je osnovalo 11 tvrtki koje se bave prijevozom svih vrsta, a na njemu se razgovaralo o politici i razvoju intermodalnoga prometa u Hrvatskoj, europskoj prijevoznoj politici, te strateškim projektima prometa.
Državni tajnik za promet u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) Dražen Breglec, podupirući ideju, smatra da intermodalni prijevoz ima veliki potencijal koji nije dovoljno iskorišten. U Hrvatskoj postoji veliki interes za takav oblik prijevoza, zbog smještaja na jednom od najfrekventnijih europskih koridora, ali nema još dovoljno kadrova za to, kazao je Breglec.
Politika i razvoj intermodalnoga prometa u Hrvatskoj trebala bi biti usmjerena na korištenje postojećih paneuropskih prometnih pravaca koji idu kroz Hrvatsku, povezivanje transportnih modaliteta, izgradnju prijevoznih i infrastrukturnih kapaciteta radi preusmjeravanja cestovnog robnog prometa na druge prijevozne načine.
Efekti intermodalnog prijevoza kaže državni tajnik, su rasterećenje cesta, energetska racionalizacija, veća sigurnost na cestama i smanjenje zagađenja.
Zbog velikog porasta prometa u lukama postoje velik mogućnosti razvoja intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj, pri čemu bi Hrvatske željeznice (HŽ) činile bazu njegova razvoja, rekao je Breglec. Željeznički terminal u Spačvi za kamione trebao bi biti gotov do kraja ove godine, čime će se uspostaviti veza od Spačve do Ljubljane duga 437 kilometara. HŽ će dobiti i 50 vagona za kamionski prijevoz.
Savjetnik u MMTPR-u Zvonimir Nagy podsjeća da je izgrađen ukupno 931 kilometar autocesta ili 62 posto od ukupne mreže koja bi trebala iznositi 1.510 kilometara autocesta. Do kraja lipnja u promet će biti pušteno još 89 kilometara autocesta, a do 2008. izgradit će se još 242 kilometara autocesta ili ukupno 84 posto, rekao je Nagy. Preostalih predviđenih 248 kilometara izgradit će se nakon 2008.
Nagy je ustvrdio da V.c prometni koridor, važan za razvoj intermodalnog prijevoza, neće biti gotov do 2010., budući da Bosna i Hercegovina neće moći do tada izgraditi svoj dio tog koridora.