I dok je HŽ nastavio poslovati s gubitkom, jer je i 2003. gubitak iznosio gotovo 190 milijuna kuna, lani je HP od tvrtke koja je poslovala s dobiti (od 950 tisuća kuna u 2003.), postala gubitaš.
Najveći su napredak napravile Hrvatske šume, koje su od 16,76 milijuna kuna gubitka iz 2003. poslovnu 2004. završile s neto dobiti od 15,7 milijuna kuna.
I dalje najveću dobiti nakon oporezivanja ostvaruje naftna kompanija Ina, koja je neto dobit u godinu dana povećala za više od 400 milijuna kuna, sa 813 milijuna kuna koliko je iznosila 2003. na 1,22 milijarde kuna s koliko je završena 2004.
Veliki skok dobiti, sa 53,8 milijuna kuna iz 2003. na čak 439 milijuna kuna lani, ostvarila je Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja je nakon Ine najveći dobitaš među hrvatskim javnim poduzećima.
Te dvije tvrtke su uvjerljivo i najveće po ukupnim prihodima. Ina je tako lani ostvarila prihod o 16,5 milijardi kuna (gotovo dvije milijarde veći nego godinu prije), dok je HEP-ov ukupan prihod premašio 9,1 milijardu kuna i bio je 1,15 milijardi kuna veći nego u 2003.
I ostala javna poduzeća - HŽ, Hrvatske šume, Jadrolinija, Narodne novine i Plovput - lani su povećali svoje ukupne prihode, osim Hrvatske pošte koja je lani imala prihode 1,44 milijarde kuna, dok su godinu prije njihovi ukupni prihodi premašivali 1,52 milijarde kuna, navodi se u podacima Ministarstva financija o poslovanju osam od 21 javnog poduzeća.
Po istim su podacima, najveće subvencije i dotacije lani dane HŽ-u, u iznosu od 2,13 milijardi kuna te Jadroliniji, koja je koristila 264 milijuna kuna subvencija i dotacija.