ZAGREB
Hrvatski dnevni listovi Vjesnik i Jutarnji list, u današnjim izdanjima, pozivajući se na hrvatske i europske diplomatske izvore, objavljuju plan od šest točaka koji je premijer Ivo Sanader iznio u utorak u Luxembourgu na sastanku radne skupine EU za procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom, a pomoću kojih bi se što je brže moguće morao riješiti slučaj odbjegloga generala Ante Gotovine. Prva točka - Nitko nije iznad zakona, odnosi se na jačanje svijesti javnosti o potrebi poštivanja zakona i načela pravne države. Prema pisanju Vjesnika, vlasti će krenuti u akciju pojačanog naglašavanja važnost poštivanja zakona i temeljnoga načela da nitko nije iznad zakona. Prema tekstu u Jutarnjem listu, Sanader je najavio kampanju za senzibiliziranje javnosti kako bi se smanjila masovna potpora koju u narodu uživa general Gotovina. Drugom točkom Sanader je dao naslutiti jačanje policijskih akcija kojima bi se ušlo u trag Gotovini, a ticala bi se mreže koja ga podržava i organizira mu bijeg. Sanader je u trećoj točki najavio oštriju borbu protiv curenja povjerljivih informacija iz državnih službi. Takvo curenje izravno ošteti policijskim i obavještajnim akcijama, a pred europskim partnerima stvara lošu sliku o Hrvatskoj, kaže se u novinskom tekstu. O potrebi raščišćavanja u obavještajnom sustavu premijer govori u četvrtoj točki svoga plana kojom najavljuje nastavak reforme obavještajnih služba. S četvrtom je povezana i peta točka plana u kojoj se najavljuje nastavak pojačanih aktivnosti obavještajnih služba. Šesta točka Sanaderova plana najavljuje jačanje suradnje sa susjednim zemljama. Taj je dio aktivnosti, piše Vjesnik, važan iz operativnih, ali i iz političko-diplomatskih razloga.
ZAGREB
Bivši šef hrvatske vojnoobavještajne službe SIS Markica Rebić, kojeg je Haški sud (ICTY) jučer optužio za nepoštivanje suda zbog objave identiteta zaštićenog svjedoka, izjavio je da se haško Tužiteljstvo bavi glupostima. "Meni je zaista teško proniknuti u motive Tužiteljstva da se bavi ovakvim glupostima", izjavio je Rebić. "Tužiteljstvo time potvrđuje da je beskrupulozno te da skriva svoje mutne manevre koje je vršilo dok je optuživalo da smo hrvatska država i ja osobno skrivali Miroslava Bralu", kazao je Rebić u izjavi koju je emitirao Hrvatski radio. Rebić, bivši šef SIS-a i savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za nacionalnu sigurnost, optužen jer je uredniku Hrvatskog lista iz Zadra, također optuženom Ivici Marijačiću, otkrio identitet zaštićenog svjedoka, predao mu kopije izjave svjedoka Tužiteljstvu i transkript njegova iskaza sa zatvorene sjednice suđenja Tihomiru Blaškiću 19. prosinca 1997. U drugoj optužnici objavljenoj jučer ICTY je za nepoštivanje suda optužio izdavača i urednika lista Hrvatsko slovo, Stjepana Šešelja i Domagoja Margetića, zbog objavljivanja identiteta i transkripta iskaza sa zatvorene sjednice drugog svjedoka sa suđenja Blaškiću. Za nepoštivanje suda najviša predviđena kazna je sedam godina zatvora i novčana kazna do 100.000 eura, a moguća je i kombinacija tih kazni.
ZAGREB
Zadarski novinar Ivica Marijačić, kojeg je Haški sud (ICTY) optužio za nepoštivanje suda zbog objave identiteta zaštićenog svjedoka, jučer je najavio da će u idućem broju tjednika "Hrvatski list", čiji je glavni urednik, objaviti ispriku zbog kršenje pravila ICTY-a . "Objavit ću javnu ispriku zbog kršenja pravila ICTY-a u idućem broju Hrvatskog lista, ako uopće budem u mogućnosti raditi", kazao je Marijačić u telefonskom razgovoru. ICTY je krajem 2003. zbog istog prekršaja optužio glavnog urednika podgoričkog lista "Dan" Duška Jovanovića. Optužba je povučena 2004. nakon što je Jovanović objavio svoju ispirku u "Danu". "Nisam htio opstruirati rad ICTY-a niti ugroziti sigurnost svjedoka, objavio sam sporni tekst kako bih ukazao na proturječje u postupcima haškog Tužiteljstva, a to nije zabranjeno", kazao je Marijačić.
RIM
Druga vlada talijanskog premijera Silvija Berlusconija dobila je sinoć povjerenje Zastupničkog doma, a danas će o istom pitanju glasati i Senat. Vlada koalicije desnog centra dobila je 334 glasa, 240 zastupnika je glasalo, a dvojica su zastupnika bila suzdržana. Tijekom rasprave o povjerenju drugoj Berlusconijevoj vladi u Zastupničkom domu čuli su se oštri tonovi. Berlusconi je i izlazio iz dvorane, a onda ga je predsjednik doma Pierferdinando Casini pozivao da se vrati i posluša sve zastupnike. Oporbeni lijevi centar je uglavnom naglašavao kako je dosadašnja vlada upropastila Italiju i kako će i nova nastaviti u istom pravcu, tim više što nije ponudila bolji program. Berlusconi je najavio kako će njegova vlada u narednih 13 mjeseci, do isteka mandata i sazivanja redovnih izbora u svibnju 2006. godine pažnju posvetiti razvitku juga, očuvanju kupovne moći obitelji i mjerama za veću konkurentnost talijanskih poduzeća.
TEL AVIV
Ruski predsjednik Vladimir Putin sinoć je stigao u Izrael u dvodnevni službeni posjet, prvi posjet najvišeg kremaljskog dužnosnika toj zemlji u povijesti. Zrakoplov ruskog predsjednika stigao je predvečer iz Kaira u zračnu luku Ben Gurion, gdje je svečani doček predvodio zamjenik izraelskog premijera Ehud Olmert. Putin bi se danas trebao susresti s izraelskim predsjednikom Mosheom Katsavom i premijerom Arielom Sharonom, a u petak u Ramallahu s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom. Ruski predsjednik pozvao je jučer tijekom posjeta Kairu na održavanje bliskoistočne mirovne konferencije ove jeseni u Moskvi, što su Palestinci prihvatili sa zadovoljstvom, a Izrael izrazio rezerve. Rusija je, zajedno s SAD, EU i UN, članica četvorke za mir na Bliskom istoku.
STRASBOURG
Predsjedavajući Europske unije, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, poručio je jučer u Strasbourgu kako neće biti novih pregovora o europskom ustavu u slučaju da u nekoj od zemlja članica ne bude prihvaćen. "Neće biti novih pregovora bude li jedna zemlja rekla 'ne'. Postupak ratifikacije mora biti nastavljen do kraja", rekao je Juncker pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe. "Vidjet ćemo na kraju procesa ratifikacije jesu li jedna, dvije ili tri zemlje rekle 'ne'", nastavio je dodajući da će se "u slučaju da nekoliko zemalja članica ne ratificira Ustav, tim pitanjem pozabaviti Europsko vijeće". "Europi treba ovaj ustavni ugovor. On sigurno nije savršen, no ne znam za ugovor koji to jest", rekao je luksemburški premijer.
WASHINGTON
Zemlje jugoistočne Europe aktivno podržavaju međunarodnu borbu protiv terorizma, priopćio je jučer State Department u godišnjem izvješću o terorizmu u svijetu. "Unatoč ograničenim sredstvima, zemlje jugoistočne Europe aktivno su podržavale međunarodnu koaliciju protiv terorizma", stoji u izvješću State Departmenta o terorizmu za pojedine zemlje u 2004. Hrvatska u izvješću nije posebno spomenuta, nego samo u okviru ocjene borbe protiv terorizma za cijelo područje jugoistočne Europe. State Department je naveo kako je dvanaest zemalja - Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Mađarska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija i Crna Gora, Slovenija i Turska - surađivalo kroz Inicijativu za suradnju u jugoistočnoj Europi (SECI). Za BiH se navodi kako je poduzela odlučne akcije u uhićenju osumnjičenih osoba i zatvaranju nevladinih organizacija i računa u bankama vezanih za organizacije povezane s terorističkim organizacijama, ali i izražava zabrinutost zbog stranih islamskih ekstremista koji su ostali u Bosni nakon rata 1992-1995.
SOFIJA
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer jučer je pozvao Bugarsku i Rumunjsku na "nužne reforme" za ulazak u Europsku uniju 2007. Te dvije zemlje, koje su u ponedjeljak potpisale sporazum o pristupu Uniji, "moraju provesti nužne promjene kako bi se prilagodile njezinim zahtjevima", rekao je njemački ministar na konferenciji za novinare u Sofiji. "To je u interesu njih samih", naglasio je. Sporazum potpisan u ponedjeljak u Luksemburgu predviđa ulazak Rumunjske i Bugarske u uniju 1. siječnja 2007., ali se ulazak može odgoditi za godinu dana ako se ne ispune kriteriji, osobito u području djelovanja pravosuđa i borbe protiv korupcije.