LUXEMBOURG
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana izjavio je u ponedjeljak u Luxembourgu da je suradnja Hrvatske s Haškim sudom od temeljne važnosti za otvaranje pristupnih pregovora.
"Suradnja hrvatskih vlasti s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu od temeljne je važnosti", izjavio je Solana po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a, koji su se u ponedjeljak okupili u Luxembourgu na redovitom mjesečnom sastanku.
U utorak, drugi dan ministarskog sastanka, prvi put će se sastati radna skupina EU-a, zadužena za procjenu suradnje s Haškim sudom. Radna skupina će se najprije zasebno sastati s glavnom haškom tužiteljicom tužiteljicom Carlom del Ponte, a zatim s izaslanstvom hrvatske Vlade, koje bi, prema najnovijim najavama, trebao predvoditi premijer Ivo Sanader. Na kraju će se odvojeno sastati sami članovi radne skupine.
"Mi ćemo s njima razgovarati vrlo otvoreno kako bismo vidjeli da li se stvari kreću", izjavio je Solana, ističući: "Cilj je jasan, Gotovina treba biti u Haagu".
Christina Galach, glasnogovornica Javiera Solane, najavila je da će se u ponedjeljak održati pripremni sastanak radne skupine EU-a na razini stručnjaka, koji trebaju pripremiti sutrašnji sastanak.
ZAGREB
Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader izjavio je u ponedjeljak za hrvatsku redakciju britanskoga radija BBC da bi uhitio i izručio odbjeglog generala Antu Gotovinu.
Na pitanje novinara BBC-a, što bi učinio da ugleda generala Gotovinu na ulici, Sanader je odgovorio: "Logično je, on bi odmah bio izručen u Haag".
Upitan nadalje znači li to da bi on osobno nešto napravio odnosno, da li bi pokušao uhititi Gotovinu, hrvatski je premijer kazao: "Naravno".
Sanader je također kazao da zasad nema informacija o tome štite li Gotovinu hrvatske sigurnosne ili obavještajne službe i podsjetio da je zbog manjka suradnje smijenio dva šefa obavještajnih službi. Hrvatski premijer je ponovio i da se prema dosadašnjim podacima ne može potvrditi da je Gotovina u Hrvatskoj.
BEOGRAD
Haški optuženik, umirovljeni general Vojske Srbije i Crne Gore Nebojša Pavković u ponedjeljak je dragovoljno, u pratnji srpskog ministra uprave i lokalne samouprave Zorana Lončara i liječnika s Vojno-medicinske akademije u Beogradu, otputovao najprije u Rotterdam, gdje će se obaviti liječnički pregled, a nakon toga u Den Haag.
Srbijanska vlada je najavila da će na prvoj idućoj sjednici donijeti odluku o davanju potrebnih jamstava kako bi Pavković na slobodi dočekao početak suđenja te o pružanju pomoći njegovoj obitelji.
Pavkovića haška optužnica tereti za ratne zločine na Kosovu 1999. godine. Osim njega, optuženi su i general Sreten Lukić, koji se Haaškom sudu predao prije mjesec dana, general Vladimir Lazarević, koji je prošloga tjedna pušten na privremenu slobodu do početka suđenja, te general Vlastimir Đorđević koji je zemlju napustio ubrzo nakon pada režima Slobodana Miloševića u listopadu 2000. godine, te se navodno nalazi u Rusiji.
BANJA LUKA
Pripadnici EUFOR završili su u ponedjeljak ujutro započetu akciju na Palama u kojoj su pretraženi obiteljska kuća i pripadajući objekti čiji vlasnik je Željko Maljukan, bivši čuvar obiteljske kuće haškog optuženika Radovana Karadžića.
EUFOR je službeno priopćio da je ova akcija provedena na temelju obavještajnih saznanja, a u svezi s potragom za haškim optuženicima i eliminiranjem mreže suradnika koji podupiru njihovo skrivanje.
Neslužbeno se doznaje da su pripadnici EUFOR-a prilikom današnje akcije zaplijenili stanovite dokumente koji su bili u posjedu Ž. Maljukana.
MOSKVA
Raspad bivšeg Sovjetskog Saveza bio je "najveća geopolitička katastrofa stoljeća a za ruski narod istinska drama", kazao je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin u godišnjem obraćanju naciji pozivajući je na ispunjenje glavne zadaće, razvoja demokratskih vrijednosti.
U govoru pred oba doma ruskog parlamenta, vladom i predstavnicima crkve okupljenima u Kremlju Putin je poručio da je "razvoj Rusije kao slobodne demokratske države glavna zadaća".
Putin je oštro osudio rušenje starih vrijednosti i ideala na cijelom prostoru bivšeg SSSR-a nakon 1991. što je donijelo zla kakva su privatizacijska pljačka, vladavina oligarha, terorizam, korupciju. Osim oligarha osudio je i nedjelotvornu i korumpiranu birokraciju.
Ruski predsjednik izrazio je i zabrinutost za budućnost Zajednice Nezavisnih Država, organizacije koja okuplja zemlje proizišle iz bivšeg SSSR-a, osim baltičkih, i oštro je pritom osudio "mirne revolucije" ukrajinskog i gruzijskog tipa.
U 48-minutnom govoru u kojem je istaknuo potrebu borbe protiv siromaštva govorio je i o borbi protiv širenja AIDS-a u Rusiji u kojoj je, strahuje se, milijun od ukupno 144 milijuna ljudi zaraženo virusom HIV.
Nije zaboravio ni rastući broj alkoholičara i ovisnika o opojnim drogama te nisku stopu nataliteta, ali je malo govorio o vanjskoj politici, a nije govorio o slobodi tiska, unatoč kritikama iz inozemstva zbog gušenja medijskih sloboda, podsjećaju agencije.
MOSKVA
Rusija bi ove godine mogla početi povlačiti svoje postrojbe iz vojnih baza u Gruziji, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon susreta s gruzijskim kolegom Salomeom Zurabišvilijem, javljaju ruske agencije.
"Postigli smo bitan napredak u pregovorima i približili smo naša stajališta o trajanju boravka i, sukladno tomu, o povlačenju ruskih vojnih baza iz Gruzije", kazao je šef ruske diplomacije, kako prenosi Interfaks.
Prema mišljenju Lavrova, dvije strane su se "dogovorile da će se povlačenje izvoditi u etapama i počet će, ukoliko se postigne dogovor, još ove godine".
TEHERAN
Bivši iranski predsjednik Akbar Hashemi Rafsandjani najavio je u ponedjeljak u Teheranu da će se kandidirati za predsjedničke izbore 17. lipnja, izvijestili su službeni mediji.
"Sada je u žiži mog zanimanja pitanje predsjedničkih izbora pa iako bih želio da netko drugi preuzme tu odgovornost, vjerujem da ja moram progutati tu gorku pilulu", rekao je Rafsandjani, a prenijela službena agencija Irna.
Rafsandjani je pragmatični konzervativac koji je bio predsjednik Irana od 1989. do 1997., podsjeća francuska agencija France presse i dodaje kako se zadnjih mjeseci nagađalo o njegovoj mogućoj kandidaturi ali je on sve do danas o tome šutio.
KABUL/ZAGREB
Afganistansko izborno tijelo objavilo je u ponedjeljak da će od 30. travnja primati liste za parlamentarne izbore koji se trebaju održati unatoč sve nesigurnijoj situaciji u toj zemlji u kojoj oživljavaju talibanski napadi na pripadnike mirovne misije i afganistanske snage sigurnosti.
General Ayub Assi iz Izbornog tijela kazao je u ponedjeljak novinarima da će se izbori za donji dom parlamenta (Jirga) i za pokrajinska vijeća održati istodobno 18. rujna.
Očekuje se da će se za 249 mjesta donjeg doma natjecati od 5.000 do 10.000 kandidata na prvim parlamentarnim izborima u gotovo tri desetljeća, čime će Afganistan ispuniti obvezu preuzetu na konferenciji u njemačkome Bonnu 2001.
Britanski Reuters izvještava o novim sukobima policije s gerilskim talibanskim skupinama na jugu zemlje gdje su u nedjelju talibani napali sjedište lokalne vlasti i ubili dvojicu policajaca u Kandaharu.
U "protunapadu su ubijena četvorica boraca i dva su ranjena", rekao je u ponedjeljak zapovjednik policije.
Taj napad se dogodio samo nekoliko sati nakon što je u istome gradu eksplodirala naprava podmetnuta na konvoj rumunjskih vojnika pri čemu je jedan Rumunj ubijen, a dvojica ranjena.
DEN HAAG/ZAGREB
Na Haškom sudu u ponedjeljak je nastavljeno suđenje Slobodanu Miloševiću, koji je prosvjedovao zbog povrede svojih prava prošlotjednom odlukom sudaca da proces nastave unatoč njegovoj odsutnosti iz sudnice zbog bolesti.
Bivši jugoslavenski predsjednik rekao je predsjedavajećem sucu Patricku Robinsonu kako je odlukom o nastavku suđenja povrijeđen minimum njegovih prava zajamčenih Statutom ICTY-a, da bude nazočan na vlastitom suđenju.
Robinson je odluku vijeća ocijenio primjerenom, te preporučio Miloševiću da se podneskom obrati Žalbenom vijeću ICTY-a.
Na današnjoj sjednici tužitelj Geoffrey Nice dovršio je protuispitivanje svjedoka obrane Koste Bulatovića, koji je svojim odbijanjem da svjedoči dok Miloševića nema u sudnici spriječio provedbu odluke o nastavku suđenja, zbog čega je optužen za nepoštivanje suda.
MADRID
Jedini španjolski optuženik od 24 osobe osumnjičene da pripadaju ispostavi Al Qaide u Španjolskoj kojima se sudi u Madridu, Luis Jose Galan, izjavio je u ponedjeljak, drugog dana suđenja, da osuđuje svaki krvavi zločin, odlučno pobijajući da ga je za svoje ciljeve pridobila mreža Osame bin Ladena.
Galan je ustvrdio da se nikada nije upoznao s tobožnjom terorističkom djelatnošću drugih članova madridske ispostave, među kojima su trojica optužena za sudjelovanje u pripremi atentata od 11. rujna 2001. u Sjedinjenim Državama.
Isto tako je opovrgnuo da je u srpnju 2001. doputovao u Indoneziju kod prijatelja Parlina, člana španjolske ispostave Al Qaide, kako bi se tu obučio u vojnom logoru mudžahedina, kao što tvrdi glavni tužitelj koji će tražiti izricanje 18-godišnje zatvorske kazne.
Sud je pokazao veći broj njegovih fotografija snimljenih tijekom prosvjeda u Madridu, s bradom i palestinskom kefijom oko vrata, prosvjedujući u znak potpore Palestincima i protiv represije muslimana u Čečeniji.
BUDIMPEŠTA
Mađarski premijer Ferenc Gyurcsany objavio je u ponedjeljak smjenu ministra poljoprivrede Imrea Nemetha, koji plaća danak nedavnim antieuropskim seljačkim prosvjedima i bit će zamijenjen tehnokratom.
Radi se o drugoj vladinoj smjenu u tjedan dana, nakon ministra financija 18. travnja.
"Zatražio sam odlazak Imrea Nemetha s mjesta ministra poljoprivrede te da ga smijeni Jozsef Graf", kazao je socijalistički premijer na izvanrednoj konferenciji za tisak.
"Zatražio sam od Grafa da osigura upravljanje plaćanjem različitih nacionalnih i europskih fondova, kao i precizniju i sigurniju suradnju s proizvođačima", dodao je on.
Nemetha su u veljači kritizirali zbog kašnjenja u podjeli europskih fondova mađarskim poljoprivrednicima, koji su potom petnaest dana prosvjedovali u Budimpešti.