O tim je odnosima pisao u svojoj studiji Ivan Mazovac još 1912. kad je, kako je rekao "pozvao na mobilizaciju Hrvate i Slovence protiv zajedničkoga neprijatelja".
Napomenuo kako su slovensko-hrvatski odnosi bili posebno bliski kad se radilo na ideji o preustroju dvojne Austro-Ugarske Monarhije po načelu trijalizma.
Treća sastavnica te monarhije uz Austriju i Ugarsku trebala je biti Hrvatska i oko nje okupljene zemlje.
Ideju slovenskoga približavanja Hrvatima još je u 19. stoljeću spriječio Jernej Kopitar i pjesnik France Prešern, napomenuo je Rahten i dodao kako je Kopitar pod utjecajem Josefa Dobrovskog sve štokavce svrstao u Srbe, a kajkavce u Hrvate.
Naveo je kako se stvaranjem Jugoslavije promijenila i slovenska politika.
O tim slovensko-hrvatskim pitanjima piše Rahten (1973.) u knjizi "Zavezništva in delitve - Razvoj slovensko-hrvaških političnih odnosov v Habsburški monarhiji 1848-1918."
O Rahtenovoj knjizi na današnjoj tribini govorio je ravnatelj Hrvatskoga povijesnog instituta Milan Kruhek i recenzent knjige Stjepan Matković.
Knjigu je 2005. objavio slovenski nakladnik Nova revija iz Ljubljane.