Prosječna neto plaća u Zagrebu u prošloj je godini porasla nominalno za 5,3 posto, a realno za 2,7 posto u odnosu na 2003., pokazuju podatci zagrebačkog Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu okoliša.
Usporede li se samo dva posljednja mjeseca prošle godine vidljivo je da je razlika između prosječne zagrebačke i hrvatske plaće bila i nešto veća, a što je vjerojatno posljedica i isplata božićnica i ostalih naknada za blagdane.
Tako je prosječna neto plaća za prosinac u Zagrebu iznosila 5.144 kune, što je 832 kune više od hrvatskog prosjeka (4.312 kuna), dok je za studeni, kada je zabilježena i najviša prosječna neto plaća u Zagrebu od 5.271 kunu, ta razlika bila još i nešto veća - 919 kuna.
Prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena tijekom siječnja ove, a za prosinac prošle godine bila je nominalno 2,4 posto niža nego plaća za studeni.
Najniže prosječne neto plaće i nadalje imaju proizvodnja odjeće, dorada i bojenje krzna, 2.513 kuna za prosinac, proizvodnja tekstila 2.963 kune, a tek nešto više od tri tisuće kuna, 3.027 kuna prosječna je plaća za prosinac isplaćena u štavljenju i obradi kože.
Isplata božićnica i drugih naknada u plaćama za prosinac znatno je pak povećala prosjeke plaća u nekim djelatnostima.
Takav su primjer pomoćne djelatnosti u financijskom posredovanju koje su sa 32,4 posto, ili 2.061 kunu većim plaćama od onih za prosinac dosegnule prosjek od 8.426 kuna, što je i najveća prosječna zagrebačka plaća za prosinac.
Osjetnije povećanje neto plaće, za 33,9 posto zabilježeno je i u poštama i telekomunikacijama gdje je prosjek za prosinac iznosio 7.408 kuna.
S druge pak strane, najveći pad prosječne plaće, od 26 posto, ali i dalje relativno visoku prosječnu plaću od 7.970 kuna bilježi proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme.
U toj je djelatnosti zabilježena i najviša prosječna neto plaća za cijelu prošlu godinu u Zagrebu, 8.362 kune, a slijedi zračni promet u kojemu prosjek za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine iznosi 7.503 kune.