Sindikat pojašnjava kako se radi o jednoj u nizu akcija koje će uslijediti u sklopu pregovora s Vladom o koeficijentima, posebnim uvjetima rada i nagrađivanju, s ciljem razbijanja predrasuda o visini plaća i statusu državnih službenika i namještenika.
Prosječna plaća državnih službenika u studenom 2004. iznosila je 4.627 kuna, što je nešto više u odnosu na obrazovanje i znanost (4.301 kuna), no u stvarnosti je niža jer treba odbiti plaće državnih dužnosnika koje znatno podižu prosjek.
Sindikat pita nije li sramota da državni službenik s 20 godina radnog staža i VSS-om prima 4.415 kuna, odnosno 25 kuna po satu, a službenici koji nemaju te godine i stručnu spremu oko 2.900 kuna, što je 65 posto prosječne plaće u Hrvatskoj.
Osim toga, državni službenici i namještenici danas rade u uvjetima više ili manje otvorenih prijetnji o otkazu, pričama o prevelikom birokratskom aparatu i negativnoj selekciji.
Ne koristi se postojeća zakonska mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji predviđa mogućnost dodatka za uspješnost na radu do tri plaće.
Uravnilovku se može izbjeći, ali Vlada nikad nije donijela uredbu o kriterijima utvrđivanja natprosječnih rezultata i načinu isplate dodataka za uspješnost u radu, upozorava sindikat.
Drugi je institut poboljšanja položaja službenika izvanredno promaknuće, ali danas se u državnoj službi može napredovati samo ako drugi službenik ode u mirovinu ili premine.
Tu su i pitanja koeficijenata, koji priječe izjednačavanje plaća u državnim službama s plaćama u javnim službama i poduzećima, te uvjeta rada, pomoću kojih su brojne javne službe podigle plaće zaposlenima od tri do 50 posto. No, kada dođu slični zahtjevi Sindikata državnih službenika i namještenika odgovor je negativan.