Nadnaslov:Pet godina od spektakularnog pada Berlinskog zida
Naslov: Studeni i prosinac 1989. koji su promijenili svijet
Podnaslov:U Njemačkoj, kao u gotovo čitavoj istočnoj Europi,
nevjerojatno je postalo stvarnost u dva mjeseca koja su
promijenila svijet. U samo 50 dana Zid je prestao
postojati, četiri komunistička režima raspala su se, a
disident Vaclav Havel postao je predsjednik Čehoslovačke.
Piše: Jean-Luc TESTAULT, AFP
BERLIN - "Wahnsinn (nevjerojatno)", ponavljali su prije pet godina
istočni Nijemci pijani od smijeha i plača, u noći slavlja zbog
spektakularnog pada Berlinskog zida koji je hermetički dijelio grad 28
godina.
U Njemačkoj, kao u gotovo čitavoj istočnoj Europi, nevjerojatno je
postalo stvarnost u dva mjeseca koja su promijenila svijet krajem
1989. godine. U samo 50 dana, od 9. studenoga i 29. prosinca, Zid je
prestao postojati, četiri komunistička režima raspala su se a disident
Vaclav Havel postao je predsjednik Čehoslovačke. Prikovana četiri
desetljeća u dva neprijateljska bloka, Europa je ulazila u novo
razdoblje.
Devet mjeseci ranije, u veljači, mladi istočni Nijemac Chris Gueffroy
ubijen je u pokušaju prijelaza preko Zida. A dramatičar Vaclav Havel
nanovo je osuđen na devetomjesečnu zatvorsku kaznu.
No, zdanje koje je podigao Staljin nakon 1945. godine bilo je već
nagriženo. Svojom politikom glasnosti Mihail Gorbačov, predsjednik
SSSR-a od 1985. godine, poveo je sovjetski blok putem na kojem je
želja za slobodom izmicala svakoj kontroli.
Već u proljeće 1989. godine Poljska i Mađarska shvatile su da je
Gorbačov, predvidio on to ili ne, odustao od nametanja sovjetskog
zakona na cjelokupnom teritoriju istočne Europe.
U Poljskoj slobodni sindikat Solidarnosti Lecha Walese, ponovno
ozakonjen, pobijedio je 4. lipnja na kvazi-demokratskim parlamentarnim
izborima. 24. kolovoza jedna od istaknutijih ličnosti Solidarnosti -
Tadeusz Mazowiecki, postaje premijer i formira prvu nekomunističku
vladu u istočnoj Europi.
No, Mađarska je ta koja je napravila odlučan korak protiv podjele
Europe. Drugog svibnja naredila je uklanjanje bodljikave žice na
austrijskoj granici.
Suprotno poljskom PURP-u, mađarski komunisti bili su pokretači
reforme. Usprkos prosvjedima vlasti istočnog Berlina, zadali su
konačni udarac totalitarizmu na istoku dozvolivši 10. rujna istočnim
Nijemcima da slobodno prelaze u Austriju. Još jednom SSSR nije ni
trepnuo. SED, istočnonjemačka komunistička partija bila je prepuštena
sama sebi.
Gorbačovljeva struja u SED-u svrgnula je starog bolesnog tiranina
Ericha Honeckera 18. listopada i izradila na brzinu reforme u DDR-u u
kojem su oni koji su odlučili ostati prosvjedovali su tada masovno na
ulicama (bilo ih je milijun 4. studenoga u istočnom Berlinu).
Međunaslov: Primjer Njemačke slijede i druge zemlje
9. studenoga navečer SED odlučuje u najvećoj zbrci otvoriti granicu
unutar Njemačke. Zatvoreni desetljećima, milijuni istočnih Nijemaca u
nekoliko dana odlazi u posjet Zapadu. Zid je pao i njemačka je nacija
de facto ponovno ujedinjena.
Njemački primjer ubrzo se proširio na Čehoslovačku koja se 1968.
godine prerano pokušala pobuniti protiv sovjetske vlasti. Od 17.
studenog prosvjedi, koji su okupljali stotine tisuća osoba, bivali su
sve češći na poziv nove demokratske organizacije Građanski forum (OF).
Pod pritiskom javnosti, čehoslovački komunistički čelnici prepuštaju
malo po malo vlast, prvo formirajući vladu "nacionalnog pomirenja" s
bivšim disidentima, a zatim potpuno nestajući. Glavni tajnik
komunističke partije Miloš Jakeš smijenjen je 24. studenoga a stari
predsjednik Gustav Husak odlazi 10. prosinca. "Baršunasta revolucija"
okončana je krajem prosinca izborom Vaclava Havela na mjesto šefa
države.
Odmah nakon otvaranja zida, u Bugarskoj dolazi do revolucije palače u
kojoj je svrgnut šef države i Komunističke partije Todor Živkov, na
vlasti 35 godina. Pristaša Gorbačova Petar Mladenov dolazi na njegovo
mjesto ali to je za bugarski komunizam samo predah.
Samo je u Rumunjskoj potekla krv u nemirima krajem 1989. godine. U
Temišvaru prvi prosvjedi protiv režima završeni su pucnjavom i prvim
poginulima 17. prosinca. Isti scenarij ponovljen je u Bukureštu 21.
prosinca nakon što riječ preuzima diktator Nikolae Ceausescu.
Sutradan, rumunjska vojska prelazi na stranu demonstranata. Ceausescu
i njegova žena Elena primorani su pobjeći. Nakon što su uhićeni,
suđeno im je na brzinu i pogubljeni su. Pod vodstvom Iona Iliescua,
komunisti reformatori preuzimaju vlast.
Manje od godinu dana kasnije, Njemačka je ponovno ujedinjena a Zapad
s Pariškom poveljom zapečaćuje u studenom 1990. godine službeni kraj
hladnog rata sa SSSR-om kojemu je bila preostala još samo godina dana
života.
(Hina) bnš br
081053 MET nov 94
081053 MET nov 94
(Hina) bnš br