ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Prije trideset godina Zagreb je
zahvatila poplava koju stručnajci ubrajaju u najteže prirodne nepogode
u devet stoljeća glavnoga grada Hrvatske.
U četvorodnevnoj poplavi Zagreba sedamnaestoro je ljudi poginulo, a
pod vodom se našlo više od 6000 hektara užeg gradskoga područja u
kojemu je stanovalo oko 180 tisuća stanovnika. Potpuno je uništeno 10
tisuća, a oštećeno 35 tisuća stanova. Uništen je veliki dio gradske
infrastrukture, oštećeno 28 velikih i stotinjak malih poduzeća koja su
zapošljavala 36 tisuća radnika.
Također, uništeno je 65 posto građevinske operative, onesposobljeno
dva kilometra autoceste, oštećeni vodozaštitni nasipi, onesposobljeno
30 škola i fakulteta, tri studentska naselja, veliki broj
zdravstvenih stanica i drugih javnih institucija. Pet tisuća osoba
ostalo je duže ili kraće vrijeme u prihvatnim središtima.
Prve "kapi" su se prelile 25. listopada oko 11 sati u blizini
Podsuseda, a na užem gradskom području iste večer pred ponoć voda je
probila nasipe uz potok Črnemorec, krenula prema Horvaćanskoj cesti, a
kasnije Savskom cestom do Botaničkog vrta. Ondje je stihija
zaustavljena vrećama zemlje i pijeska, čime je gradske vijećnica
pretvorena u otok, a kasnije ipak, radi sigurnosti, preseljena u
Mesničku ulicu. Napravljene su brane oko tvornica Kraš, Oki, Končar i
Chromos. Glavna crta obrane od poplave povučena je željezničkom prugom
od Glavnog kolodvora prema zapadu.
U općinama Trnje, Trešnjevka, Črnomerec i većem dijelu Pešćenice voda
je narasla od 1 do 3 metra. Otvoreno je 18 prihvatilišta po gradu,
gumene čizme postale najcijenjeniji proizvod.
Sava je počela opadati 26. listopada oko 14 sati pri visini od 511
cm, premda je voda još neko vrijeme gradom rasla i izravnavala se, a
još potom je poplavila Folnegovićevo naselje i Držićevu ulicu.
Posljednjeg dana, 29. listopada, pod vodom su se nalazilo još samo
područje oko toplane.
Inače, vode visoke poput onih iz 1964. poznate su na Savi kod Zagreba
1926., 1933. i 1993. godine. Međutim, samo je prije trideset godina
nastala zastrašujuća poplava. Ranije, na Savi uzvodno nisu postojali
nasipi koji bi omgućavali razlijevanje voda nego su 1964. upravo
omogućili opasan poplavni val. Također, Zagreb se znantno proširio i
naselio plavljena područja bez izgrađene odgovarajuće zaštite, što
je, ujedno, drže stručnjaci u Hrvatskoj vodoprivredi, i najveći uzrok
poplave.
Jedna od posljedica ondašnje poplave je i današnje "privremeno"
naselje Retkovec u Zagrebu, čiji status i dalje ostaje neriješen.
(Hina) li mn
241632 MET oct 94
241632 MET oct 94
(Hina) li mn