Nadnaslov: Drugi grad Rusije doživio je 284 poplave u gotovo isto
toliko godina postojanja
Naslov: Sankt Petersburgu prijeti nagla plima
Podnaslov: Poplave koje redovito pogađaju Sankt Petersburg od osnutka
grada u 18. stoljeću, mogle bi se pretvoriti u naglu plimu
već 1996. godine. Od 1996. do 2008. godine ciklus posebno
razornih poplava trebao bi dosegnuti svoj vrhunac s pravim
naglim plimama. Snažni cikloni zahvatit će Finski zaljev
izazivajući valove nekoliko metara visine.
Piše: Alexandra TROUBNIKOFF, AFP
SANKT PETERSBURG - Poplave koje redovito pogađaju Sankt Petersburg od
osnutka grada u 18. stoljeću, mogle bi se pretvoriti u naglu plimu već
1996. godine, prema predviđanjima nekih stručnjaka. Drugi grad Rusije
upravo je doživio 284. poplavu u 291 godinu postojanja, to jest od
osnutka 1703. godine po naredbi Petra Velikog. Izgradnja glavnog grada
carstva predstavljala je arhitektonski izazov u močvarnom području
preplavljenom vodama Neve. Prošli tjedan rijeka se popela na 2,20
metara iznad kritične točke, poplavivši obale i puneći vodom podrume i
prizemlja. Poplava zajedno s uraganom izazvala je štete u visini 15
milijardi rubalja (5 milijuna dolara). Vladimir Ligosorov, iz gradskog
Komiteta za zaštitu okoliša, uputio je alarmantni apel. "Stručnjaci su
odriješiti: od 1996. do 2008. godine ciklus posebno razornih poplava
trebao bi dosegnuti svoj vrhunac s pravim naglim plimama", tvrdi on.
"Snažni cikloni zahvatit će Finski zaljev, izazivajući valove nekoliko
metara visine". Širina poplava smanjila se od početka izgradnje brane
1979. godine na ulazu u Finski zaljev, ustanovili su stručnjaci, koji
vrše pritisak na gradsku upravu da dovrši radove prekinute 1991.
godine. Iako su predviđanja stručnjaka koje citira Ligosorov ocijenile
"pomalo pretjeranim", gradske vlasti uzele su ih u obzir i zatražile
prošlog tjedna od ruskog predsjednika Borisa Jeljcina financijska
sredstva u visini tisuću milijardi rubalja (333 milijuna dolara).
Izgradnja brane u dužini 25 kilometara između otoka Kronštadta i
kontinenta zapadno od Sankt Petersbuga prekinuta je pod pritiskom
gradskog vijeća Sankt Petersburga koje je smatralo da bi imala
nepovoljan učinak na faunu i floru u zaljevu. Čini se da je danas
bojazan od poplava prevladala onu ekološke prirode. "Ako što prije ne
dovršimo branu, štete bi mogle biti znatne. Za sada smo čudom
pošteđeni", tvrdi Ligosorov.
Međunaslov: Brana kao jedino moguće rješenje
"Istraživanja znanstvenika podsjetila su gradske vlasti da brana
predstavlja jedinu zaštitu od katastrofe koja je uvijek prijetila
gradu", priznaje Sergej Nikiforov, bivši član gradskog vijeća. Iako
suzdržan glede pesimističnih predviđanja stručnjaka, dodaje da "ma
kakav bio opseg nadolazećih poplava, vrijeme je da se zaštiti
"Venecija sjevera", iako je Sankt Petersburg daleko od ugroženosti
Venecije". Preostaje da se pronađu potrebna sredstva za završetak
brane u Kronštadtu. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
predložila je kredit koji bi pokrivao 30% od tisuću milijardi
potrebnih rubalja, ali najvažniji dio mora doći od ruske vlade. "Sada
kad je potreba završetka brane neosporna, bojim se da vlada nema
mogućnosti financirati završne radove", zabrinut je Nikiforov.
(Hina) bnš bnš
160254 MET oct 94
160254 MET oct 94
(Hina) bnš bnš