je danas jednoglasno, nakon dužeg izjašnjavanja o amandmanima, Zakon o
plaćama službenika i namještenika u javnim službama. Od 40 podnijetih
amandmana na predloženi tekst zakona Vlada je prihvatila 15-ak.
Službenici i namještenici u javnim službama prema tom zakonu su
službenici i namještenici u javnim ustanovama odnosno drugim pravnim
osobama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu,
odnosno iz fondova Mirovinsko-invalidskog osiguranja i Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje. Zakon propisuje da se položaji i
zvanja službenika utvrđuju posebnim zakonom, a radna mjesta
namještenika Uredbom Vlade RH. U Zakonu se također kaže da se položaji
i zvanja službenika i radna mjesta namještenika razvrstavaju
kolektivnim ugovorima u 26 platnih razreda ovisno o stručnoj spremi i
godinama radnog staža. Prema amandmanu, što je danas prihvaćen na
spomenuti zakon osnovicu za obračun plaća utvrđuju hrvatska Vlada i
sindikati sporazumno, temeljem gospodarskog stanja u tekućoj godini.
Plaću čini osnovica umnožena koeficijentom platnog razreda.
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a
odredbe koje se odnose na isplatu plaća primjenjivat će se povratno od
1. listopada ove godine.
Govoreći o značenju Zakona o plaćama službenika i namještenika u
javnim službama premijer Nikica Valentić je kazao da taj zakon zajedno
sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima regulira područje
za više od 270 tisuća državnih službenika i namještenika. Dodao je da
1. listopada počinje primjena sustava platnih razreda, prvi puta u
našoj državi.
Premijer Valentić naglasio je da će u ovoj godini za primjenu
spomenutog zakona trebati osigurati oko 50 milijuna njemačkih maraka a
za iduću godinu dodatnih 500 miliona DEM iz državnog proračuna.
Usvajanjem spomenutih zakona, uz pretpostavku da osnovica ostane
ista, plaće će se prosječno povećati za oko 15 posto, kazao je
Valentić precizirajući da će prosječna plaća sa tim povećanjima,
toplim obrokom i prijevozom, biti do kraja godine oko 1.900 kuna,
odnosno 500 DEM. Koliko god te plaće bile premale za život kakav je u
Europi, razina proizvodnje u Hrvatskoj nije sposobna podnijeti veća
opterećenja, kazao je Valentić.
Govoreći o stanju u prosvjeti premijer je naveo da su prosječne
plaće, za npr. 15 godina radnog staža, a prije donošenja spomenutog
zakona, iznosile oko 1.700 kuna, a da će nakon donošenja ovog zakona
iznositi između 2.000 i 2.100 kuna.
Premijer je istaknuo kako hrvatska Vlada, ne zbog svog hira, nego iz
principijelnih razloga neće moći isplatiti plaće onim prosvjetnim
radnicima koji nisu radili, odnosno da će plaće biti isplaćivane tek
kada se odrade neodrađeni satovi. Premijer je poručio da Vlada neće
popustiti pritiscima i ucjenama.
Zastupnički dom obvezao je Vladu da razmotri što se još može učiniti
da se poboljša materijalni položaj prosvjetara.
Zastupnički dom nastavit će rad nakon jednosatne stanke.
(Hina) bm/sšh ds
061229 MET oct 94
061229 MET oct 94
(Hina) bm/sšh ds