Nadnaslov:Pedesetogodišnjica Svjetske banke - glavnog financijera
razvoja
Naslov: Novih 200 milijardi dolara za razvoj
Podnaslov:Jedna od institucija Bretton-Woodsa koja upravo obilježava
50-godišnjicu djelovanja, Svjetska banka, sprema se
povećati ulaganja u razvoj i to po ritmu bitno bržem od
dosadašnjeg kako bi odgovorila potrebama sve većeg broja
zemalja. Banka, koja je svojom aktivnošću pridonijela
znatnom produljenju životnog vijeka i povećanju prihoda po
stanovniku u zemljama u razvoju, namjerava i unutarnjom
reorganizacijom unaprijediti svoju ulogu.
WASHINGTON (AFP) - Svjetska banka, glavni financijer razvoja, predviđa
da će u slijedećih deset godina potrošiti oko 200 milijardi dolara
kako bi odgovorila na potrebe sve većeg broja zemalja.
Taj iznos odgovara iznosu od dvadesetak milijardi dolara godišnje,
ritmu isplaćivanja Banke tijekom nekoliko posljednjih godina.
Taj ritam je bitno brži od 300 milijardi dolara koje je banka
posudila od svog osnivanja u srpnju 1944. godine u Bretton-Woodsu (New
Hampshire), prema izviješću objavljenom prigodom pedesetogodišnjice
osnutka.
Ti su iznosi pridonijeli da se za polovicu produži očekivani životni
vijek u zemljama u razvoju kao i povećanju prihoda po stanovniku s 190
dolara u 1975. godini na 390 dolara u 1993. godini.
Povećanje broja članica - na početku 29, a danas 177, nakon procesa
dekolonizacije, a zatim od 1989. godine i raspada komunističkog
svijeta, dovelo je do erupcije zajmova.
U stvari velika je razlika između Međunarodne banke za obnovu i
razvoj (BIRD) iz 1944. godine, osnovane za financiranje obnove zemalja
opustošenih tijekom Drugog svjetskog rata, i današnje Svjetske banke.
Osim BIRD-a, Banku danas sačinjava i Međunarodno udruženje za razvoj
(AID), koje od 1960. pomaže najsiromašnijim zemljama. AID-u su se
pridružile Multilateralna agnecija za jamstvo investicija (AMGI-
1987), Međunarodno financijsko udruženje (SFI-1956) za promociju
privatnih ulaganja i Centar za reguliranje sporova vezanih uz
investicije (CRDRI-1966).
Međunaslov: Što bolje odgovoriti potrebama klijenata
Ta ogromna institucija (10.000 djelatnika, od kojih je oko 2.000
savjetnika) proživljava "mirnu revoluciju" kako bi "postala sitnija,
elastičnija i kako bi bolje odgovarala potrebama svojih klijenata",
prema riječima predsjenika, Amerikanca Lewisa Prestona.
Nastavak gospodarskih reformi, valorizacija ljudskih resursa, zaštita
okoliša, razvoj privatnog sektora i reforma vlada u zemljama u razvoju
predstavljaju pet izazova za Banku tijekom slijedećih godina.
Reforme poduzete posebice u Aziji i Latinskoj Americi donose
rezultate, tim više što je padom komunizma nestao jedini konkurentni
model razvoja.
Banka želi podržati te reforme podupirući privatizacije (16.000
poduzeća od 80-ih godina) zahvaljujući SFI i jednom podpredsjedništvu
ad hoc osnovanom 1993. godine.
Ali ona "neće zamijeniti privatni sektor", prema riječima zamjenika
predsjednika zaduženog za ljudske resurse (mjesto osnovano 1991.
godine), Armeanea Choksia. Privatna financiranja odnose se samo na
dvadesetak zemalja u razvoju i vrlo su nestabilna, primjećuje on, a
područja poput zdravstva ili obrazovanja nisu im zanimljiva.
Banka će nastaviti intenzivirati svoje zajmove u tim sektorima (5
posto tijekom 80-ih, 17 posto u 1994. godini) naglašavajući ulogu žena
u razvoju. Ona će nastaviti s nastojanjem na zaštiti okoliša, dok
proizvodnja u zemljama u razvoju mora do 2.030. godine biti
upeterostručena.
Pod Prestonovim vodstvom, Banka namjerava postati selektivnija u
projektima koje financira, posvetiti pažnju odnosu cijene i kvalitete
i bolje pratiti njihovo ostvarenje. Ona želi povećati partnerstva s
drugim institucijama razvoja, među kojima i s nevladinim
organizacijama.
Kako bi to ostvarila, Banka želi postaviti više osoblja na teren (25
do 30 posto, prema trenutno 10 posto), ukinuti još nepreciziran broj
radnih mjesta, pojednostaviti svoje procedure i ponajviše promijeniti
mentalitet, što je, prema riječima Choksija, i "najteže".
(Hina) tm br
251130 MET jul 94
251130 MET jul 94
(Hina) tm br