KRAJ KOLOVOZA
ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Nakon dvogodišnjih priprema i pregovora u
Washingtonu je 27. lipnja potpisan ugovor između Međunarodne banke za
obnovu i razvoj (skraćeno Svjetske banke) i Republike Hrvatske o
hitnom zajmu za obnovu u iznosu 128 milijuna američkih dolara. Početak
korištenja zajma je 26. kolovoza, a do tada treba ugovor potvrditi
Sabor i ispuniti dodatne uvjete, primjerice imenovati Hrvatsku
kreditnu banku za obnovu za provedbu zajma, izjavio je na današnjoj
konferenciji za novinstvo u Zagrebu ministar financija Republike
Hrvatske dr. Zoran Jašić.
Rok otplate zajma je 17 godina, uz poček od četiri godine i godišnju
kamatnu stopu od 7,27 posto, povećanu za 0,5 posto provizije. Zajam se
počinje primjenjivati kad ugovor stupi na snagu, a predviđa se da će
korištenje sredstava trajati do 30. rujna 1997.
Potpisivanje ugovora o zajmu prvi je važan korak u komuniciranju s
međunarodnim novčarskim ustanovama, kazao je ministar Jašić, dodajući
da je to također prvi jači poticaj za sustavnu obnovu. Zajam dolazi na
početku druge faze provedbe stabilizacijskog programa, a za sobom
povlači povećanje zaposlenosti i poticanje razvoja, kao i druge
popratne učinke. Ukupni troškovi financiranja projekata obnove koji su
uključeni u zajam iznose 205 milijuna dolara, što znači da Svjetska
banka osigurava zajmom 62 posto, a preostalih 77 milijuna dolara
osigurat će Republika Hrvatska, dodao je hrvatski ministar financija.
Pomoćnik ministra financija za međunarodne odnose Josip Kulišić
objasnio je sadržaj, namjenu i područja koja obuhvaća zajam, na kojem
su duže vremena radili hrvatski i inozemni stručnjaci kako bi
ustanovili prioritete. Tako je za ceste dogovoreno 11,7 milijuna
dolara, za željeznice 9,8 milijuna, elektroprivredu, tj. za
prekootočnu vezu i distribuciju na dubrovačkom području 16,6 milijuna
dolara te za vodoprivredu 20 milijuna dolara. Najveća stavka zajma,
40,2 milijuna dolara, namijenjena je nabavi građevnog materijala za
obnovu kuća, škola, zdravstvenih ustanova i t.d. Poljoprivredi je
namijenjeno 19,7 milijuna dolara, od toga 6,8 milijuna za stočarstvo,
9,8 milijuna za mehanizaciju, 2,6 milijuna dolara za sušare te 500.000
dolara za tehničku pomoć.
U zajmu je predviđeno i deset milijuna dolara za obnovu na sadašnjim
UNPA područjima, a o primjeni i načinu upotrebe tih sredstava odlučit
će hrvatska Vlada.
Sredstvima zajma, koji je manjim dijelom u gotovu novcu, a većim u
robnim kreditima (98 milijuna dolara), plaćat će se roba i usluge u
zemlji i inozemstvu za specificirane potrebe obnove i za dogovorena
područja. Programi i projekti potanko su razrađeni, a za neke je
obvezan međunarodni natječaj, na kojem mogu sudjelovati i domaći
ponuđači. Važno je da se na tim natječajima domaćim ponuđačima, u
skladu s odlukom Svjetske banke, priznaje preferencija od 15 posto. To
znači da će se ponuda domaćeg ponuđača prihvatiti ako, naravno,
odgovora svim drugim uvjetima, a cijena je viša do 15 posto u
usporedbi s drugim ponuđačima, rekao je Kulišić.
Istodobno se obavljaju završne pripreme za još neke zajmove, istaknuo
je, a jedan od njih je i zajam za ceste koji bi dijelom odobrili
Svjetska banka (80 milijuna dolara) i Europska banka za obnovu i
razvoj (EBRD) (50 milijuna dolara), prihvaćanje kojeg se očekuje na
jesen. Priprema se i tzv. "policy base loan" - sektorski zajam
namijenjen strukturnim promjenama u bankama i socijalnom području, a
idući tjedan u Hrvatsku će doputovati i završna misija EBRD-a u vezi
sa zajmom za opremanje kontrola leta. Riječ je o gotovo 20 milijuna
dolara zajma, a o njegovu odobrenju trebalo bi biti odlučeno 22.
kolovoza. Razgovara se i o 75 milijuna dolara zajma EBRD-a
namijenjenog elektroprivredi te zajmovima za poljoprivredu i zaštitu
okoliša, dodao je Kulišić.
Predsjednik Odbora izvršnih direktora Hrvatske kreditne banke za
obnovu Anton Kovačev, među inim, istaknuo je važnost razvojne
komponente u obnovi, posebice u gospodarstvu i izgradnji
infrastrukture. Najavio je da bi u jesen trebala početi i provedba
dvaju projekata - programa razvoja malih i srednjih poduzeća u
suradnji s Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW) te druga faza
odobravanja povratničkih zajmova Hrvatima koji rade u Njemačkoj.
(Hina) db ds
011352 MET jul 94
011352 MET jul 94
(Hina) db ds