SERVIS POSEBNIH NASLOVA BIH-GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Gospodarstvo BiH pretrpjelo je ogromne ratne štete Naslov: Što je ostalo od BiH gospodarstva? Podnaslov:Brojke do kojih se došlo u početnim procjenama šteta koje je pretrpjelo bosansko-hercegovačko gospodarstvo tijekom rata zastrašujuće su no još daleko od toga da bi bile konačne. Tijekom rata uništeno je na stotine poduzeća i tisuće malih obrtnika, društveni proizvod od 1992. godine do danas smanjen je s 1.800 na 200 dolara po stanovniku, najmanje trećina zaposlenih je poginula ili je u izbjeglištvu a još 40% radnika otišlo je iz proizvodnje po drugim osnovama, dok inflacija iznosi blizu 60.000%. Piše: Ranko MAVRAK, HINA SARAJEVO - Nakon 27 mjeseci nemilosrdnog razaranja BiH i uništavanja njezinog ljudskog i materijalnog potencijala, stručnjaci republičke gospodarske komore sastavili su neku vrstu procjene šteta koje su pričinjene. Brojke do kojih su došli zastrašujuće su a još uvijek su daleko od konačnih. Pred početak rata u BiH bilo je registrirano 11 500 različitih poduzeća. Gospodarska komora u Sarajevu trenutačno raspolaže s podatkom što se događa s 3150 njih. Toliko je poduzeća dostavilo podatke o svom poslovanju u 1993. godini. To znači da je tijekom rata naprosto uništeno na stotine poduzeća i tisuće malih obrtnika. Samo po osnovi društvenog proizvoda BiH je izgubila 20 milijardi dolara. Društveni proizvod je od 1992. godine do danas smanjen s 1800 na 200 dolara po glavi stanovnika. Prema podacima priopćenim u gospodarskoj komori najmanje trećina zaposlenih je poginula ili je u izbjeglištvu a još 40 % predratnih radnika otišlo je iz proizvodnje po drugim osnovama. Slobodno se može konstatirati da je u BiH prekinut bilo kakav ozbiljan promet roba, novca i usluga. Međunaslov: Gospodarstvo u posvemašnjem kaosu Na zadnjoj sjednici GK BiH jedan od članova Upravnog odbora Jozo Sović je priopćio da je sve to rezultiralo inflacijom od 46.500 posto mjereno po službenom tečaju Narodne banke BiH. Sović međutim smatra da je realniji tečaj koje diktira tržište i govori o infaciji od 60.000 posto. Za nešto više od dvije i pol godine cijene u BiH porasle su više od 500 puta a najapsurdniji su podaci o kretanju plaća na području republike pod kontrolom BiH Armije. U ovom trenutku prosječna plaća koju radnici dobijaju u praktično bezvrijednim bonovima koji zamijenjuju u bosanskohercegovački dinar vrijedi između 0,03 i 0,16 pfeninga. To znači da je sama platna lista skuplja od cjelokupne plaće koju radnik zaradi za mjesec dana. U Gospodarskoj komori BiH svjesni su neodrživosti takve situacije pa su već razmatrane moguće mjere da se takve nelogičnosti. Konkretan primjer za to je prijedlog kojeg je sačinila direkcija za obnovu Sarajeva da minimalna plaća radnika koji će biti angažirani na ovom projektu iznosi 250 DEM. U okviru obnove glavnog grada BiH predviđena je realizacija 144 različita projekta ali većina njih u ovom trenutku još nema osigurane stabilne izvore financiranja. No, u ovom razdoblju najveći problem BiH gospodarstva predstavlja to što praktički ne postoji nikakva ozbiljna proizvodnja. Tako dopredsjednik GK, dr Ante Domazet, upozorava na to da se svo poduzetništvo u BiH svelo na trgovinu. Dok se dočekaju političke odluke na osnovu kojih je moguće poduzeti praktične korake u oživljavanju proizvodnje Bosna bi mogla ostati bez bilo kakvih materijalnih pretpostavki da se s tim procesom i započne. Posvemašnji kaos koji vlada u gospodarstvu ponekad je pospješen i neshvatljivim potezima državnih organa. Upravo je država ta koja je na putu od Mostara do Sarajeva postavila čak 15 cestovnih kontrolnih točaka od čega 3 samo u Konjicu kroz kojeg se u normalnim okolnostima moglo proći za 10 minuta. (Hina) br 181158 MET jul 94 181158 MET jul 94