LJUBLJANA, 10. srpnja (Hina) - U raspravi "Kakva će biti Slovenija
2.000 godine", koju je organizirao ljubljanski dnevnik "Delo", većina
ekonomista, novinara, političara i intelektualaca odredila je kao
glavne ciljeve šestogodišnjeg plana ulazak Slovenije u Europsku uniju,
postizanje društvenog proizvoda od 10.000 dolara po stanovniku i
oslobađanje od kolektivne krize identiteta.
Manager Marjan Cerar drži da će Slovenija potkraj tisućljeća "ozbiljno
zakucati na europska vrata", dok ekonomist Bogomir Kovač navodi i
negativni scenarij ističući da su za Europu potrebni strategija
svaezništva te zrelost i osjećaj političke realnosti. Kovač se boji i
zaoštravanja odnosa s Italijom i Hrvatskom. Po mišljenju novinara
Borisa Ježa, za euroambicije su najopasniji novi provincijalizmi i
institucionalna trenja među slovenskim političarima zbog kojih bi
država mogla "zaglaviti u praznom prostoru između razvijenog i trećeg
svijeta".
Pisac Branko Gradišnik ističe da se treba čuvati kako ne bi postali
malo predvorje globalnog eurosela. Drži da je nacionalni interes
konzervativan i usmjeren na očuvanje identiteta.
Makroekonomist Jože Mencinger naglašava da je prognoziranje
besmisleno jer se za nekoliko godina unaprijed može predvidjeti broj
stanovnika neke države, ali inflacije, trgovinske bilance i slične
stvari nikako. "Sadašnji rast proizvodnje došao je i bez stabilizacije
i privatizacije i nema s njima veze. Treba ga iskoristiti, jer kako je
naglo došao tako naglo može i nestati", drži Mencinger uvjeravajući
"da će do konca tisućljeća nestati iluzije o tome da administrativna
privatizacija i Jeffrey Sachs mogu pomoći u preobrazbi gospodarstva.
Politika će, tvrdi, dominirati nad gospodarstvom koje su stvorili
stari direktori i nad privatizacijskim kuponima koji su podijeljeni
građanima.
Strah od obnove Jugoslavije je nepotreban jer će se bivše
jugoslavensko tržište smanjiti u najboljem slučaju na četvrtinu i neće
imati što ponuditi te će se s njima poslovati sistemom robne razmjene,
a od njih će se uvoziti jeftina radna snaga, drži Menciger. On
zaključuje da se gospodarska samostalnost Slovenije nije povećala
političkom samostalnošću te da je najveća bila neposredno prije
raspada Jugoslavije, koja je u gospodarskom smislu, prestala
funkcionirati barem godinu dana prije toga.
(Hina) lf/db mc
101409 MET jul 94
10HHMM MET jul 94
(Hina) lf/db mc