Nadnaslov:Iskrcavanje u Normandiji nije samo spasilo Europu od
nacizma
Naslov: Dio 'američkog sna' za stari kontinent
Podnaslov:Sa savezničkim iskrcavanjem u Normandiji, za čije se
skoro obilježavanje 50. obljetnice odvijaju posljednje
velike pripreme, pristiže i sve ono što za Europu
predstavlja duh 'novog kontinenta': od čokolade, najlonki,
cigareta, žvakaće gume, Coca-Cole... iz zemlje izobilja,
do jazza, filma, književnosti. Za gladnu i izmučenu Europu,
Amerika nije samo zemlja odakle dolazi spas, već je to
sama 'budućnost u hodu'.
Piše: Alain JEAN-ROBERT, AFP
CAEN - Čokolada, cigarete, žvakaća guma i najlonke: 6. lipnja 1944.
saveznici koji su se iskrcali u Normandiji nisu samo došli spasiti
Europu od nacizma. Na kontinentu se počinje ostvarivati dio američkog
sna.
"Toliko je toga značila Amerika! Jazz, film, književnost. Amerika je
bila zemlja odakle nam je došao spas, to je bila budućnost u hodu,
bilo je to izobilje i beskraj horizonta, bila je to zbrka poznatih
slika: pri pomisli da ih može vidjeti vlastitim očima, čovjeku se
zavrti u glavi". Poput većine francuskih intelektualaca, i Simone de
Beauvoir opisala je u djelu "Snaga stvari" savezničko iskrcavanje u
Normandiji.
Amerikanci među prtljagom donose namirnice koje okupirana Francuska
nije probala mjesecima, čak godinama.
Za tadašnju djecu, kao Bernarda, koji je 1944. godine imao desetak
godina, iskrcavanje je vezano uz čokoladu koju su bacali saveznici s
visokih sjedišta "smiješnih mašina" - džipova.
"Vojnici su nam bacali male table Herscheya, čokolade 'made in USA'",
priča on. Napokon smo otkrivali Ameriku. Nama je jedino bila poznata
čokolada neukusna bijela melasa prelivena tankim smeđim slojem",
prisjeća se on i spominje žvakaću gumu, "u obliku tableta", novost,
kaže on.
Međunaslov: 'Kutije iznenađenja' iz savezničkih vozila
Europska mladež otkriva i Coca-Colu. Gazirano piće unosi se uz pomoć
vojske zajedno s namirnicama i municijom.
Puše se cigarete pravljene od duhana iz Virginije, Camel i Raleigh,
domaćice isprobavaju, s više ili manje sreće, čitavu paletu
dehidriranih proizvoda: od kave do omleta u prahu.
Za svoje "girl-friends" saveznici su donijeli najlonke, "čarape koje
se ne krpaju".
Pedeset godina poslije, svi se svjedoci prisjećaju nevjerojatnog
tereta koji se prevozio u savezničkim vozilima. "Izmijenjivali smo
svježe proizvode za kutije iznenađenja", priča Paul. "Za šaku
paradajza ili nekoliko mrkvi moglo se naići na boksačke rukavice ili
klizaljke. Imali su svega".
Uniforme saveznika mlade navode na sanjarenje. "Kretali su se bez
buke", čudi se dalje Paul. Za francuske klince naviknute na drvene
cokule, potplate od kaučuka Amerikanaca imale su nešto "čarobno" u
sebi.
Čitava jedna generacija otkriva ili nanovo otkriva jazz. Klarinetist
Hubert Rostaing izvodi uspjehe Bennya Goodmana, "pofrancuzirane" za
vrijeme okupacije. Claude Bolling svira be-bop, "novi jazz" rođen u
New Yorku početkom četrdesetih godina. Nakon ravnica Far Westa, Yves
Montand pjeva Battling Joea.
Američki filmovi preplavljuju ekrane i gledatelji jure u kina da vide
dokumentarnu seriju filmova pukovnika američke vojske Franka Capre, u
šest dijelova - "Zašto se borimo?". Ponovno se prikazuju "zabranjeni"
klasici velikog ekrana kao filmovi o Tarzanu ili Chaplinovi filmovi.
Dok Marcel Duhamel, prevoditelj Henry Millera, pokreće u izdavačkoj
kući Gallimard čuvenu "Crnu seriju", Francuzi se konačno mogu diviti
Humphrey Bogartu u filmu "Malteški sokol" Johna Hustona, snimljenom
1941. godine.
Godine 1944., još nije doba kad će zidove Francuske prekriti natpisi
"US Go Home", iz vremena hladnog rata.
(Hina) bnš br
261217 MET apr 94
26HHMM MET apr 94
(Hina) bnš br