Nadnaslov:Položaj žena na tržištu rada Europske unije
Naslov: Žene u slabijoj poziciji
Podnaslov:Mjesto žena na tržištu rada EU ostaje vrlo nestabilno,
osobito stoga što ih posljednjih godina posebice pogađaju
nezaposlenost i privremeni rad, jedan je od zaključaka
nedavno održane Europske konferencije o pravima žena.
Unatoč njihovoj sve većoj zastupljenosti unutar aktivnog
stanovništva - 42 posto u EU - postotak nezaposlenosti žena
veći je od onog kod muškaraca, 30 posto Europljanki radi
skraćeno radno vrijeme, a plaće žena ustrajno su 30 posto
niže od plaća muškaraca.
Piše: Benedicte MANIER, AFP
TOLEDO (Španjolska) - Unatoč njihovoj sve većoj zastupljenosti unutar
aktivnog stanovništva, mjesto žena na tržištu rada Europske unije (EU)
ostaje nepostojano obzirom da ih već nekoliko godina nezaposlenost i
privremeni rad posebno pogađaju, naglasili su sudionici Europske
konferencije o pravima žena, okupljeni u Toledu od četvrtka do subote.
Konferencija okuplja delegacije članica EU, predstavnike zemalja
Istočne Europe, europske institucije i nevladine organizacije.
Europska unija broji 60 milijuna aktivnih žena, ili 42 posto aktivnog
stanovništva (45 posto u Danskoj, 42 posto u Francuskoj, 37 posto u
Belgiji, 31 posto u Španjolskoj).
Te brojke skrivaju velike proporcije nezaposlenosti žena. Posvuda u
Europi, uz iznimku Velike Britanije, postotak nezaposlenosti žena veći
je nego kod muškaraca. Europska unija je u siječnju 1993. godine imala
10,5 posto nezaposlenih (17 milijuna), no ta je stopa za muškarce
iznosila 9,3 posto, a za žene 12,3 posto.
U Belgiji i Grčkoj postotak nezaposlenosti kod žena je dvostruko veći
od onog kod muškaraca. Dvije trećine njemačkih nezaposlenih čine žene,
naglasili su predstavnici tih zemalja.
Opasnost od društvenog isključenja je dakle veća za žene tim prije
što su one među njima koje su se priključile tržištu rada tijekom
80-ih i 90-ih godina često našle zaposlenje na pola radnog vremena ili
privremeno zaposlenje. Danas 30 posto aktivnih Europljanki radi
skraćeno radno vrijeme.
Južna Europa također razvija jedan oblik rada kod kuće, koji često
nije prijavljen, niti valoriziran, naveli su stručnjaci. Uglavnom žene
predstavljaju najjači kontingent za rad na nekvalificiranim poslovima
koji su loše plaćeni.
Međunaslov: Prilika za izmjenu "nesklonih" gospodarskih struktura
Drugi aspekt socijalne nestabilnosti žena: ustrajana inferiornost
njihovih plaća koje su prosječno 30 posto ispod razine plaća
muškaraca. Konačno, sve češće žene same odgajaju djecu i moraju s
jednom plaćom namiriti velike toškove (stanarine, školarine, troškove
za čuvanje djece...). U bivšoj Saveznoj Republici Njemačkoj ima
milijun samohranih majki, a 20.000 u bivšoj DDR. U Francuskoj je svaka
osma žena samohrana majka.
Čak iako žene postepeno pristupaju na stručnija radna mjesta,
zapošljavanje žena još ostaje koncentrirano u nekoliko područja -
usluge, društvene profesije i one u zdravstvu - koje muškarci ne žele.
Napokon, karijere žena bivaju prekidane neizbježnim privremenim
prekidima povezanim s materinstvom.
Posljednja točka koju su iznijeli sudionici je rad vezan uz kućanske
poslove koji ostaje gotovo u potpunosti teret žena uključujući i one
koje rade pola radnog vremena. To je jedini parametar koji ostaje
nepromijenjen i koji ne prati evoluciju mjesta žena u društvu
posljednjih trideset godina.
Otuda zahtjev koji su postavile brojne nevladine organizacije da
društvo uzme u obzir "nevidljivi" ili "neslužbeni" rad koji obavljaju
žene: domaćinske poslove, obveze u društvenom životu, odgoj djece,
pomoć starijim osobama ili pomoć u profesionalnom životu supruga.
"Djelatnosti koje nisu priznate, nisu valorizirane" navode nevladine
organizacije, no one danas mogu, uz pomoć krize, pružati novu priliku.
Brojna ženska udruženja su izrazila potrebu "unošenja tih djelatnosti
u tržišni sustav" s jedne strane, kako bi im se dala realna društvena
vrijednost, a s druge strane, kako bi se pomoglo ženama koje rade te
za stvaranje novih zaposlenja.
Gospodarska kriza mogla bi biti prilika za transformiranje
gospodarskih struktura "još vrlo nesklonih" radu žena, pod uvjetom da
ona sama još brže ne naglasi njihovu ovisnost i njihovo isključenje.
(Hina) tm br
200839 MET apr 94
200839 MET apr 94
(Hina) tm br