Nadnaslov:Konferencija u UN o međunarodnoj politici razvoja i
populacije do 2050.
Naslov: Crte bojišnice svjetske populacijske politike
Podnaslov:Trotjedna konferencija što se održava u sjedištu UN u New
Yorku i kojoj je cilj formulirati dokument kojim bi se
utvrdila međunarodna politika razvoja i populacije do 2050.
već je i prije početka uzburkala duhove. Uočljiva je
izrazita polarizacija na one koji rješavanje populacijskih
problema vide u sklopu ostvarivanja kompletne zdravstvene
zaštite žena i, neodvojivo od toga, cijelog sklopa 'ženskih
prava' te onih koji u središte stavljaju reprodukciju, a
populacijska pitanja vežu uz gospodarski razvoj.
Piše: Deborah ZABARENKO, Reuter
WASHINGTON - Ovih se dana određuju crte bojišnice na golemom polju
globalne populacijske politike; na jednoj se strani nalaze oni koji se
zauzimaju za zdravlje žena, dok se na drugoj nalaze Papa i muslimanski
fundamentalisti.
Obje su strane pojačavale svoju retoriku pred početak konferencije
Ujedinjenih naroda na spomenutu temu, koja je počela u ponedjeljak.
"Uistinu su pobjesnjeli", izjavila je Adrienne Germain, američka
predstavnica na konferenciji, osvrčući se na vatikansku hijerarhiju,
uključujući i Papu Ivana Pavla II.
Trotjedna konferencija koja se održava u sjedištu UN u New Yorku ima
za cilj formuliranje dokumenta kojim bi se odredila međunarodna
politika razvoja i populacije do godine 2050.
O tom će se dokumentu raspravljati na konferenciji UN, koja će se u
rujnu održati u Kairu.
Germainova, koja je povezana sa Međunarodnim savezom za zdravlje
žena, ističe da je Vatikan bio u kontaktu sa čelnicima muslimanskih
fundamentalista s ciljem da se udruženih snaga suprostave
liberalizaciji kontracepcije, pravu na pobačaj i drugim zdravstvenim
pitanjima koja se tiču žena a o kojima će se na konferenciji
raspravljati.
"Sasvim je jasno da se Vatikan nalazi na istoj liniji sa Alžirom i
Libijom. Obje bi skupine u stvari najradije da žena ostane kod kuće,
bosonoga i trudna", izjavila je.
Nekoliko izjava koje je Papa dao prošlog mjeseca, ukazuju na to da je
katoličko vrhovništvo u središte pažnje stavilo pitanja reprodukcije.
Papa Ivan Pavao II je 24. ožujka izjavio kako bi vlade morale ženama
odrediti plaću za kućne poslove i podizanje djece, dodavši kako ih se
ne bi smjelo stavljati u situaciju da budu prisiljene izvan kuće
zarađivati za potrebe svojih obitelji.
Tjedan dana prije toga, Papa se sastao sa Nafis Sadik, čelnicom Fonda
za populaciju UN, koji je sponzor njujorške konferencije.
Prema vatikanskom novinskom izviješću, rekao joj je kako bi se
međunarodne organizacije kao što su UN trebale usredotočiti na
gospodarski razvoj, prije nego li na reproduktivna prava, ukoliko žele
poboljšati uvjete života siromašne svjetske populacije.
Bilo bi neispravno, izjavio je, "da se populacijska pitanja
formuliraju u terminima osobnih 'prava na spolnost i reprodukciju' ili
pak 'ženskih prava'".
Međunaslov: Hoće li doći do prekretnice u populacijskoj politici?
Ovaj je stav dijametralno oprečan stavu SAD-a koji je izložio Tim
Wirth, savjetnik State Departementa zadužen za globalna pitanja i član
odbora za pripremu konferencije o populaciji koja će se održati u
Kairu.
"Postizanje jednakosti spolova samo po sebi je od nepobitne
važnosti", kazao je Wirth u jednom govoru. "No također sam mišljenja
da se održiv razvoj ne može postići bez punog angažmana i potpunog
osiguravanja prava za žene".
Da bi se to postiglo, Wirth ističe kako je ženama potrebna "kompletna
primarna i reproduktivna zdravstvena njega".
Germainova navodi kako je inzistiranje na opsežnoj zdravstvenoj njezi
za žene promjena u međunarodnoj populacijskoj politici, koja je ranije
uglavnom imala za zadatak da kontraceptivna sredstva učini što
dostupnijima ne bi li se smanjila stopa nataliteta.
Takav raniji pristup malo je pomogao u dijagnozi i liječenju spolnih
bolesti prenesenih na žene, pravu na pobačaj ili poimanju mogućnosti
da bi muškarci na sebe mogli preuzeti dio odgovornosti za
ograničavanje plodnosti.
Germainova je najavila kako će ovakva proširena koncepcija
reproduktivne zdravstvene njege žena stajati više novaca, no istakla
je kako bi se cilj postizanja sveobuhvatne zdravstvene zaštite žena u
siromašnijim zemljama Azije, Latinske Amerike i Afrike mogao postići
za 12 dolara godišnje po osobi, u usporedbi s 3.000 dolara koliko
godišnje otpada na zdravstvenu skrb prosječnog Amerikanca.
Kao primjer, ona navodi da bi se veliki bi se koraci mogli učiniti za
samo 50 milijuna dolara kada bi se u slijedećih pet godina poradilo na
razvijanju lijeka koji bi uništavao mikrobe a bio bi namijenjen ženama
za suzbijanje spolnih bolesti, koje se kod njih teže dijagnosticiraju
nego li kod muškaraca.
Germainova je prilično oprezno izrazila optimizam glede konačnog
dokumenta UN, izrazivši nadu da će biti dovoljno snažan da obilježi
prekretnicu na polju zdravlja žena.
"To neće promijeniti svijet, no to je standard kojim ćemo se moći
koristiti da bi pokrenuli neku vrst odgovornosti između vlada i
njihovih naroda", izjavila je.
(Hina) gm br
081502 MET apr 94
081502 MET apr 94
(Hina) gm br