Nadnaslov:Nakon širenja na Sjever, Europska unija pred novim izazovom
Naslov: EU - Otvaranje prema Istoku
Podnaslov:Nakon što je uz velike napore uspjela premostiti probleme
glede širenja na Sjever koje još treba biti finalizirano,
EU se nalazi se pred novim izazovom: otvaranjem prema
istočnoeuropskim zemljama. Ministri vanjskih poslova EU
prići će prvom ispitivanju kandidature Poljske i Mađarske
za prijem u članstvo, novom razmatranju produbljivanja
odnosa s Rusijom, redefiniranju politike prema Kijevu...
Piše: Herve ROUACH, AFP
LUXEMBOURG - Nakon što je naporno radila na širenju na Sjever,
Europska unija suočena je s izazovom svog otvaranja prema istočnoj
Europi i nastoji produbiti odnose s bivšim komunističkim zemljama,
među kojima i s Rusijom.
Ministri vanjskih poslova Europske unije, okupljeni u ponedjeljak i
utorak u Luxembourgu, ispitat će načine pospješivanja pregovora s
Rusijom oko zaključivanja sporazuma o partnerstvu.
Raspravljat će o svojim odnosima s Ukrajinom i pristupiti prvom
ispitivanju kandidatura za prijem Poljske i Mađarske u Uniju.
Sporazum o partnerstvu s Rusijom, o kojem 'dvanaestorica'
raspravljaju s Moskvom već više od godinu dana, trebao je u lipnju
prošle godine potpisati ruski predsjednik Boris Jeljcin na europskom
summitu u Kopenhagenu.
Ali potpisivanje tog sporazuma, koji nudi Moskvi perspektivu zone
slobodne razmjene s Unijom, bolji pristup ruskim proizvodima tržištu
Unije i tješnje političke veze, neprestano se odgađa. Posljednji
pregovori nisu omogućili napredak, rekao je britanski diplomat.
Pregovarači se lome oko pitanja trgovine atomskim gorivom kao i oko
statusa i jamstava odobrenih stranim bankama u Rusiji.
Europska unija "iznosi konkretne prijedloge, ali ne dobija konkretan
odgovor", rekao je sa žaljenjem diplomat, dodajući da će
'dvanaestorica' pokušati u ponedjeljak dati "novi poticaj" tim
raspravama. "Pitamo se da li je to problem organizacije ili volje",
naglasio je britanski diplomat.
Međunaslov: Problemi vezani uz širenje
Unija je, naprotiv, postigla sporazum o partnerstvu s Ukrajinom ali
'dvanaestorica' su zabrinuta razvojem situacije u toj zemlji koja,
prema diplomatu iz Unije, "hrli prema propasti".
Zato će ministri iznijeti, na temelju prijedloga Komisije, novu
definiciju svoje politike spram Kijeva.
Šefovi diplomacije 'dvanaestorice' započet će u ponedjeljak postupak
koji će dovesti, načelno krajem stoljeća, do primanja Poljske i
Mađarske u Uniju.
Prve među bivšim komunističkim zemljama, te dvije zemlje podnijele su
službeno svoje kandidature početkom travnja.
'Dvanaestorica' će zatražiti od Europske komisije da pripremi
mišljenje o tim kandidaturama. Pozitivno mišljenje Europske komisije
obavezan je korak u pokretanju pregovora o primanju.
Te kandidature, i njima slično izražene želje drugih zemalja kao što
je Češka, dovode 'dvanaetoricu' u opasnost od smanjivanja ovlasti
Unije proširene na gotovo dvadeset članica.
One postavljaju i problem integriranja zemlje čija je razina
bogatstva i strukture gospodarstva još vrlo daleko od standarda
Unije.
"Naknadno primanje u Uniju zemalja istočne Europe u skladu je s
moralnim, gospodarskim i političkim razlozima", izjavio je nedavno
europski komesar za gospodarske odnose s inozemstvom Leon Brittan.
"Gospodarski će jasno biti poteškoća, ali uzevši sve u obzir, njihovo
primanje bit će za nas prednost", nastavio je Brittan.
Europska trojka, koju čine grčki, belgijski i njemački ministar
vanjskih poslova, imat će u utorak sastanak u Luxembourgu sa šefovima
poljske, mađarske, češke, slovačke, bugarske i rumunjske diplomacije.
Na svojem sastanku 'dvanaestorica' će raspravljati o stanju u bivšoj
Jugoslaviji i posebno upravljanju Unije gradom Mostarom, o problemima
Bliskog Istoka i perspektivama suradnje s Južnom Afrikom.
(Hina) bnš br
191130 MET apr 94
191130 MET apr 94
(Hina) bnš br