Nadnaslov:Pet mjeseci nakon Maastrichta, EU ponovo u škripcu
Naslov: Teška vremena za Europsku uniju
Podnaslov:U trenutku kada tri mjeseca prije izbora za Europski
parlament još nije siguran ni broj poslanika pojednih
zemalja, kada zajednička vanjska politika ostaje tek želja
uz samovoljnu grčku blokadu Makedonije, a u području
trgovinske i poljoprivredne politike Njemačka napada
Vijeće ministara pred sudom, Europska unija ponovo je
zapala u ozbiljne poteškoće i nesuglasice vezane uz
institucionalne probleme kao i pitanja nadnacionalnih
ovlaštenja.
Piše: Jean Louis DOUBLET, AFP
BRUXELLES - Pet mjeseci nakon što je na snagu stupio Ugovor iz
Maastrichta, Europska unija ponovno je zapala u nesuglasice oko
prirode njezine stvarne moći povodom njezina širenja na šesnaest
članica.
Tri mjeseca prije europskih izbora, neke države članice čak nisu
sigurne u broj poslanika kojima će raspolagati u Europskom parlamentu
čije je zasjedanje predmet zakašnjelog sukoba.
Zajednička vanjska politika ostaje tek želja s blokadom koju je Grčka
uvela za Makedoniju, dok u području trgovinske i poljoprivredne
politike Njemačka napada Vijeće ministara pred sudom zbog politike
uvoza banana.
Protiveći se desetorici partnera oko definiranja blokirajuće manjine
unutar Vijeća ministara proširene Unije, Ujedinjeno Kraljevstvo i
Španjolska prijete da će pomaknuti za iza 1. siječnja 1995. godine
širenje na četiri nove članice.
Već dvije godine Europska komisija uzalud ističe da je neoprezno
širiti Uniju a da prethodno nije riješeno pitanje funkcioniranja
institucija.
Osim institucionalnog aspekta, rasprava počiva na pitanju
nadnacionalnih ovlaštenja Vijeća ministara, pravog europskog izvršnog
tijela, kojemu bi britanski euroskeptici rado potkresali krila i
unutar kojeg Madrid namjerava odigrati ulogu "velikog".
Pregovori o prijemu vođeni s Austrijom, Švedskom, Finskom i Norveškom
sada su završeni. No, čelnici tih zemalja, koji će morati iznijeti
ugovore o prijemu na narodni referendum, brinu se zbog lošeg utjecaja
nesuglasica 'dvanaestorice' na njihove birače.
Međunaslov: Kako će izgledati novi Europski parlament?
Što se tiče birača 'dvanaestorice', oni će polovicom lipnja biti
pozvani da imenuju svoje nove predstavnike u Europskom parlamentu.
Francuska prijeti da će blokirati povećanje broja mjesta
europoslanika jer Parlament oklijeva financijski se angažirati u
izgradnji svoje nove polukružne dvorane u Strasbourgu.
Broj mjesta poslanika trebao bi porasti s 518 na 567 uzimajući u
obzir ujedinjenje Njemačke (druge države članice također očekuju
povećanje broja svojih zastupnika).
Ujedinjeno Kraljevstvo već je izmijenilo svoju izbornu kartu u
funkciji povećanja broja svojih predstavnika. Njemački laenderi,
zabrinuti zbog francuske prijetnje, nezadovoljni su što nemaju točne
brojke dva i pol mjeseca prije glasovanja.
Zajednička vanjska politike jedna je od velikih inovacija
Maastrichta. No, Grčka, koja do lipnja predsjedava Unijom, odlučila
je, suprotno savjetu svojih partnera, zatvoriti svoje luke uvozu i
izvozu iz Makedonije.
Europska komisija oklijeva pozvati pred europski sud Atenu radi
kršenja ugovora a Vijeće ministara izbjegava raspravu.
Sud međutim služi Njemačkoj koja na njemu napada Vijeće ministara
'dvanaestorice'. Predbacuje Vijeću da je uvelo, glasovanjem u kojem je
Bonn u manjini, porez na uvoz banana koji štiti proizvodnju bivših
kolonija i francuskih prekomorskih oblasti ali poskupljuje to voće u
njemačkim prodavaonicama.
U studenom 1989. godine, proizvod na koji su nasrnuli istočni Nijemci
nakon pada Berlinskog zida bile su ... banane. Tad još nije bilo
govora o Maastrichtu.
(Hina) bnš br
281521 MET mar 94
28HHMM MET mar 94
(Hina) bnš br