Nadnaslov:Europska unija pokreće preispitivanje politike prema
istočnoj Europi
Naslov: EU preispituje istočnoeuropsku politiku
Podnaslov:Iako je predsjednik Europske komisije kao prioritet za
1994. naveo "veću Europu", prilikom ovotjedne rasprave
koja je pokrenula preispitivanje politike EU prema
istočnoeuropskim zemljama - kojima se žuri da budu
primljene u članstvo - pokazalo se da postoji neslaganje
glede pravodobnosti same rasprave obzirom na problem
glasovanja koji muči EU kada je u pitanju proširenje. Tom
su prilikom izneseni i neki prijedlozi koji će zasigurno
biti osnovom za dalju razradu politike prema ovim zemljama,
posebice kad predsjedavajući u EU postane Njemačka.
Piše: Stephen NISBET, Reuter
BRUXELLES - Europska komisija pokrenula je u srijedu sveobuhvatnu
analizu politike Europske unije prema istočnoj Europi nakon što su
njeni susjedi iz bivših komunističkih zemalja pojačali pritisak za
ostvarivanje čvršćih veza s Unijom.
Izvori pri EU navode da prijedlozi uključuju kako povećanu
multilateralnu suradnju s istočnoeuropskim zemljama koje žude da se
pridruže Uniji, tako i praktične mjere za pripremu njihovih
gospodarstava za eventualno članstvo u EU.
Unatoč tome što je predsjednik Jacques Delors naveo "veću Europu"
kao prioritet za 1994. godinu, izvori u EU ističu postojanje
nesuglasica unutar 17-člane Komisije glede pravodobnosti ove
rasprave.
"Neki od članova komisije misle da je sve to preuranjeno", kaže jedan
izvor, ukazujući na trenutnu preokupaciju Unije s još ogorčenijom
svađom među vladama zemalja članica EU o glasačkim pravima koja
blokira prijem četiriju bogatih zapadnoeuropskih država.
Izvori navode da suzdržanost koju su iskazali neki članovi komisije
odražava zabrinutost malih zemalja članica EU da bi institucije Unije
bilo potrebno ojačati prije nego li se ozbiljno krene u daljnje
krugove njezina proširenja.
Postoje strahovanja da bi bez takvog "produbljivanja" Unije
djelotvorno donošenje odluka moglo postati nemoguće u bloku čije
članstvo bi se moglo proširiti na više od 20 članica do 2.000. godine.
Međunaslov: Povećati fondove pomoći
Nikakva odluka nije donesena niti se očekivala prilikom rasprave u
srijedu, no ideje koje su tom prilikom iznesene vjerojatno će biti
dalje razrađene prilikom narednih seminara i pod predsjedanjem
Njemačke, koja će u drugom dijelu godine sljedećih šest mjeseci
naslijediti Grčku na čelu Europske unije.
Kancelar Helmut Kohl rekao je u srijedu da će Njemačka učiniti sve
što može na poboljšanju veza s Češkom, Mađarskom, Poljskom i
Slovačkom.
On je rekao kako je važno ohrabriti ove zemlje, možda na način da
ih se pozove da pošalju članove u Europski parlament u savjetodavnom
svojstvu ili pak da se pozove njihove premijere da se susretnu s
čelnicima EU prilikom ljetnih susreta jednom na godinu.
Iz izvora u EU saznaje se da zajednički prijedlog što su ga podnijela
tri člana Europske komisije - Sir Leon Brittan, Hans van den Broek i
Henning Christophersen - podržava bliskije veze istočnoeuropskih
zemalja sa vanjskom politikom i politikom sigurnosti EU koja je u
nastajanju.
Također se predlažu čvršće strukturalne veze između istočnoeuropskih
zemalja i institucija Europske unije.
Izvori navode da je Brittan iznio nekoliko realnijih prijedloga kako
bi se pomoglo gospodarstvima istočnoeuropskih zemalja da se prilagode
na buduće članstvo u EU.
On je prednost dao 40-postotnom povećanju petogodišnjeg fonda EU za
pomoć Istočnoj Europi PHARE na ukupni iznos od 7 milijardi ECU-a ( 8
milijardi dolara), s posebnim naglaskom na osiguranje veće pomoći u
razvoju infrastrukture.
Ostali Brittanovi prijedlozi uključuju poduzimanje koraka na
usklađivanju zakonodavstava istočnoeuropskih zemalja s onim Europske
unije.
(Hina) br br
250508 MET mar 94
250508 MET mar 94
(Hina) br br