DOHODAK
ZAGREB, 3. veljače (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku današnje sjednice večeras je većinom glasova odbacio
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, koji je bio u
prvom čitanju a u ime Kluba zastupnika HSLS-a predložio ga je dr.
Goran Granić.
Tim se zakonom predlagalo podizanje granice osnovice za obračun
poreza na dohodak s minimalne na prosječnu plaću, čime bi se, drži
predlagač, pravednije raspodijelila porezna obveza i zaštitili građani
s najmanjim plaćama, ionako najviše ugroženi. Kako bi nova osnovica
ugrozila državni proračun, dr. Granić je iznio i ideju da se poveća
stopa od 35 posto za oporezivanje dohotka iznad trostruke godišnje
prosječne plaće, čime bi se, drži on, namirio dio proračuna pa i
lokalna samouprava.
Odbacujući predloženu izmjenu, ministar financija dr. Zoran Jašić je
istaknuo da je donošenjem zakona o porezu na dohodak i o porezu na
dobit počela reforma poreznoga sustava, koja se temelji na proširenju
osnovice oporezivanja, smanjivanju olakšica i smanjivanju poreznih
stopa. Po predloženim izmjenama, ustvrdio je ministar Jašić, 620.000
zaposlenih ne bi plaćalo porez na dohodak, što bi dovelo do
nejednakosti građana i opterećenja na drugoj strani - porezu na
promet.
Zastupnici iz redova oporbe u raspravi su podržali prijedlog
izmjena poreza na dohodak i upozorili da je minimalna plaća socijalna
kategorija, a Mladen Vilfan (HSLS) ocjenjuje da Vlada time razbija
krhki socijalni mir i podsjeća da su izmjene podržale sve četiri
sindikalne središnjice. Dr. Savka Dabčević-Kučar (HNS) predložila
je da se razmotri povećanje najniže plaće ili porezne osnovice, te
ističe da postoje druge mogućnosti osiguranja sredstava u proračunu,
prije svega, kresanjem rashoda.
Mato Arlović (SDP) upozorio je da se odbacivanjem prijedloga toga
zakona ne rješava problem, nego samo odgađa, a Božo Kovačević (HSLS)
osvrnuo se i na činjenicu da se u nas, za razliku od drugih država,
plaća porez za davanja neprofitnim ustanovama. Ivan Hranjec (HDZ) je
rekao da je za zakon o porezu na dohodak glasao uvažavajući
obrazloženje da njegova primjena neće umanjtii primanja zaposlenih.
Stoga je zatražio da se o tome ponovno očituje ministar financija i
jasno kaže da li je to točno ili ne. Milanka Opačić (SDP) tvrdnju da
su više oporezovani oni s manjim primanjima potkrijepila je računicom
konkretnih primjera.
Odgovarajući na pitanja i kritike zastupnika ministar financija dr.
Zoran Jašić je istaknuo da se većina pitanja svodi na poimanje
kategorija socijalne države i minimalne egzistencije. Upozorio je da
se pritom premalo uvažavaju stvarne, i po mnogo čemu, specifične
prilike u našoj zemlji. Dr. Jašić je dodao da je Vlada pripravna
razmotriti promjene poreznoga sustava ali da pritom treba razmotriti
sve stavke na rashodnoj strani proračuna, jer ako se nekome želi dati
više, nekome se davanja istodobno moraju smanjiti. Govoreći o prvim
iskustvima primjene Zakona o porezu na dohodak dr. Jašić je naveo
primjer prema kojem se brutto plaća od dva milijuna HRD-a za samca
koji živi u Zagrebu pri isplati povećava sa oko 1.035.000, na
1.086.000 HRD-a. Na takvim su se procjenama, po ministrovim riječima
temeljile i procjene da primjena zakona neće izazvati osjetni pad
primanja.
Zastupnički je dom u prvom čitanju usvojio prijedlog zakona o
Hrvatskoj garancijskoj agenciji za unapređenje i razvoj malih i
srednjih privatnih poduzeća i obrtnika. Ta bi agencija, pojasnila je
zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić, bila u vlasništvu
države, konceptirana je po austrijskom uzoru i austrijski bi partner
za njezino osnivanje pružio pomoć od dva milijuna šilinga. Osnivački
bi se pak ulog od pet milijuna njemačkih maraka osigurao u proračunu
tijekom četiri godine. Agencija bi se ističe Jasna Borić, bavila
jamstvima malim poduzetnicima za kredite koje dobivaju od poslovnih
banaka te moguće subvencionirala dio tako dobivenih kredita.
Podsjećajući na rasprave u saborskim odborima i primjedbe o koliziji
s Hrvatskom kreditnom bankom za obnovu Jasna Borić ocjenjuje da to ni
u kom slučaju ne bi bila paralelna, nego naprotiv, komplementarna
institucija HKBO-u.
Ta se dilema, međutim, ponovila i u raspravi, pa tako Slavko
Degoricija (HDZ) nije uvjeren da se ne radi o paralelizmu dok Anton
Kovačev (HDZ) traži da se jasno razgraniče uloga HKBO-a i uloga
Agencije. Nasuprot njima Jozo Topić (HDZ) ističe da su to dvije
različite stvari, a Mladen Vilfan (HSLS) drži da su to dvije stvari
koje trebaju paralelno postojati, jer se područje njihova djelovanja
razlikuju.
(Hina) hd bn ds
032020 MET feb 94
032020 MET feb 94
(Hina) hd bn ds