Nadnaslov: Plaćaju li Talijani previše poreza?
Naslov: Sukob oko poreza
Podnaslov: Stranke su se podijelile na one koje su za smanjenje
poreza i one koje su za održavanje sadašnjeg stanja.
Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR
RIM - Plaćaju li Talijani previše poreza? Oko tog pitanja vodit će se
najveća politička bitka uoči izbora za novi parlament, koji bi se
trebali održati prije roka, u ožujku ove godine.
I upravo oko poreskog pitanja se u Italiji konačno počelo razlučivati
što je "desnica", a što "ljevica".
Budući da je komunizam poražen, da je komunistička ideologija
odbačena, nestala je i ona politička razlika između takozvane desnice
i ljevice u Italiji.
Obje strane imaju uglavnom isti program, odnosno svi su za tržišnu
ekonomiju jer je ona planska poražena u takozvanim socijalističkim
državama, svi su za višestranačje jer je jedino u takvom sistemu
moguće razvijati demokraciju, svi u Italji su za pripadanje NATO-u,
itd, pa je sve manje bila vidljiva granica između "ljevice" i
"desnice".
Sjeverna liga je prva pokrenula napad na talijanski poreski sustav i
dobila je veliki broj pristalica. Njezin program o navodnoj podjeli
Italije na tri federativne makro regije ili republike nije taj koji je
privukao pažnju birača, već obećanja da će, osvoji li vlast, smanjiti
poreze.
Televizijski magnat, vlasnik lanca robnih kuća, nogometnog kluba
"Milan", itd, Silvio Berlusconi, ušao je u politiku s namjerom da
stvori stranku ili kartel pokreta za suzbijanje napredovanja lijevo
orijentiranih snaga na čelu s bivšim komunistima koji su promijenili
ime u Stranku demokratske ljevice (PDS).
Berlusconi do sada nije imao naročitog uspjeha u okupljanju ljudi oko
pokreta kojeg je nazvao "Forza Italia" (Naprijed Italija) jer nije
jasno kazao koji mu je program. Jedino je ponavljao da se želi boriti
protiv PDS-a. Na početku ove godine prvi put je dotaknuo tipku zvanu
porezi i odmah je izazvao veliku jeku. Rekao je da Talijani, koje je u
1993. vlada udarila golemom poreskom batinom, plaćaju najveći porez i
da će se boriti za smanjenje poreskih stopa.
U obranu visokih poreza radi socijalne jednakosti skočio je PDS
Achillea Occhetta koji je, izjavivši da Berlusconi želi smanjenjem
poreza umanjiti mirovine, ukinuti socijalno i drugo, s uspjehom, ali
na demagoški način, pridobio većinu birača.
Naime, dovoljno je kazati da u Italiji ima čak 10 milijuna
umirovljenika, isto toliko stalno zaposlenih u državnim tvrtkama i
ustanovama, kojima se automatski iz platne vrećice oduzimaju novci za
potrebe proračuna, pa da se shvati koliko bi Occhetto mogao dobiti
glasača.
Konačno su se stranke podijelile na one koje su za smanjenje poreza i
one koje su za održavanje sadašnjeg stanja, dakle na lijevo i desno.
Međunaslov: Najveća bitka oko poreskog sustava
Oko poreskog sustava vodit će se najveća bitka uoči ovih
prijevremenih izbora. Zašto su rasle poreske stope? Zato što je
zaduženje države raslo gotovo aritmetički.
U samo šest godina, od 1987. do 1993, država je udvostručila svoje
dugove, s 900.000 milijardi na 1,8 milijuna milijardi lira. Sada na
svakog talijanskog građanina i onog tek rođenog otpada čak 31 milijun
lira duga što ga je načinila država svojom politikom potrošnje
društvenog proizvoda.
Da pokrije tolika davanja vlada je povećavala poreze tako da se sada,
prema riječima Berlusconija, u Italiji plaćaju najveći porezi.
Na tu sklisku pozornicu sišao je i ministar financija Luigi Spaventa
kazavši da Berlusconi nije u pravu kada govori da su Talijani poreski
najoštećeniji.
U srijedu je iznio računicu po kojoj ispada da Talijani plaćaju samo
nešto više od 40 posto poreza na prihode, a da je prosjek poreza kojeg
plaćaju stanovnici ostalih 11 zemalja Europske unije nešto veći od 41
posto. No, u tom su prosjeku i države kao što je Danska, Belgija i
Nizozemska gdje su porezi strašno visoki, ali u Velikoj Britaniji
plaća se samo 33 posto poreza na prihode.
Prema računici koju je iznio Berlusconi, Talijani plaćaju gotovo 60
posto poreza na godišnji prihod, što znači da sedam mjeseci rade samo
za državu, a tek pet za sebe.
Naravno, oni koji zastupaju smanjenje poreza nisu za, kako to kaže
Occhetto demagoški, smanjenje mirovina, već za smanjenje troškova
pojedinih ministarstva. U cjelokupnom državnom aparatu, od općina do
vladinih službi, radi do četiri milijuna osoba.
Osim toga, gotovo 50 posto privrede je donedavno bilo u državnim
rukama, a država je porezom pokrivala gubitke tvrtki umjesto da je
otklanjala razloge neproduktivnosti nekog poduzeća.
Politička bitka u Italiji će se ubuduće će se voditi oko poreza, a ne
oko toga je li neka stranka ideološki bliska lenjinizmu ili ne.
U suvremenoj tržišnoj državi iz poreza se ne bi trebalo plaćati
nesposobne državne tvrtke, pa bile one i informativne kao što je
televizija, smatraju "ideolozi" smanjivanja poreskih stopa.
(Hina) bnš
060720 MET jan 94
0677
(Hina) bnš