MOSKVA, 9. studenoga (Hina - Vladimir Lulić) - Rusija je u posljednje tri godine doživjela promjene burnije i brže od ma koje druge zemlje na svijetu i više se ne može uspoređivati sa svojedobnim Sovjetskim Savezom.
MOSKVA, 9. studenoga (Hina - Vladimir Lulić) - Rusija je u posljednje
tri godine doživjela promjene burnije i brže od ma koje druge zemlje
na svijetu i više se ne može uspoređivati sa svojedobnim Sovjetskim
Savezom. #L#
To je osobito vidljivo u Moskvi, gradu u kojemu je uistinu naporno
živjeti, iako su naizgled nestali problemi redova za kruh, tako
uobičajeni prije samo nekoliko godina.
Današnji stanovnici Moskve i gosti grada imaju zadovoljstvo voziti se
automobilom po izrovanim i prenatrpanim cestama. Potrebno je da
svladaju vještinu pretrčavanja nezamislivo širokih ulica kako bi
preduhitrili paljenje crvenog svjetla, jer vozači zaokupljeni rupama
na kolniku i svojim kućnim ljubimcima ne koče pred pješačkim
prijelazom. Posebno je umijeće nakon kupovine namirnica i kućnih
potrepština do kuće stići podzemnom željeznicom.
Stranci, a među njima i relativno brojni hrvatski državljani koji
privremeno žive i rade u Rusiji, moraju razviti osobitu strpljivost.
Napose za dug i naporan posjet nekom birokratu, koji će učiniti sve da
vaš problem ne bude brzo riješen.
Hrvatska kolonija u Rusiji, a to u najvećoj mjeri znači u Moskvi,
počela se stvarati prije tridesetak godina kad su otvorena prva
predstavništva velikih hrvatskih poduzeća.
Danas su u Moskvi, uz zaposlene u veleposlanstvu i dvoje novinskih
dopisnika, uglavnom predstavnici hrvatskih građevinskih,
farmaceutskih, trgovinskih i turističkih poduzeća, sezonski
građevinski radnici te malobrojni privatni poduzetnici, s članovima
obitelji oko 800 ljudi.
Takva brojnost hrvatske kolonije u Rusiji može se objasniti
specifičnim, desetljećima razvijanim i usavršavanim poslovnim
običajima, koji zahtijevaju neposrednu i vrlo osobnu prisutnost kod
poslovnih partnera.
Zato poslovni dio hrvatskih građana u Moskvi radne dane provodi na
poslu od jutra do navečer, često službeno putuje u mjesta udaljena
nekoliko tisuća kilometara, zrakoplovima koji nisu sigurni, odsjeda u
hotelima kakve bi u 'normalnom' svijetu zatvorili i pregovara s
partnerima koji se ne daju maknuti iz poznatih ruskih toplih kupki i
od još poznatijih čašica votke.
Trenutačno u glavnom gradu Rusije djeluje pedesetak predstavništava,
ako se ne računaju ona koja su hrvatski poduzetnici registrirali u
inozemstvu ili u samoj Rusiji.
Ni obiteljska zadovoljstva nisu manja od poslovnih. Ona obuhvaćaju
svakodnevne umarajuće kupovine po raštrkanim trgovinama i tržnicama,
vožnju djece u školu i slično. Neki su hrvatski građani svoju djecu
upisali u ruske škole, a neki u engleske ili američke. Odnedavno pri
Veleposlanstvu radi i dopunska hrvatska škola.
Moskva navečer nudi obilje kazališnih i baletnih predstava u
znamenitim teatrima, kao i najnovije filmove u kino dvoranama. Kome
nije bilo dosta poslovnih ručkova uputit će se u neki od mnogobrojnih
novih ruskih restorana ili noćnih barova.
Ostanete li kod kuće, državni i nekoliko privatnih televizijskih
kanala zapljusnut će vas 'paralelnim svijetom' prastarih i novih tv
sapunica (uglavnom američkih), filmskim klasicima, ali i novim
filmovima svih svjetskih kinematografija. Isto je i s glazbom pa se
čini da Rusi pohađaju ubrzani tv tečaj popularne kulture.
Vikendom se, pak, u skladu s ruskom tradicijom odlazi u dače
(vikendice), bježi se od zagađenog moskovskog zraka u šume ili blizu
rijeka.
Moskva iz dana u dan doživljava vrtoglave promjene koje njezine nove
bogataše svrstavaju u sam svjetski vrh. Nigdje nije kupljeno toliko
novih modela Mercedesa, BMW-a i Rolls Roycea koliko u Moskvi u
proteklih nekoliko godina. Namjesto donedavnih višegodišnjih
predbilježbi za kupnju Moskviča, danas postoje liste čekanja za kupnju
jacuzzia. Svjetski poznati modni kreatori prodaju u Moskvi svoje
tisuće dolara vrijedne kolekcije bolje nego u Parizu, Milanu,
Londonu ili New Yorku... Najnoviji znak prestiža su skupocjene vile,
čija je glavna značajka da su veće i skuplje od susjedove (to zvuči
poznato).
Hrvatskim građevinskim poduzećima, koja u Rusiji uživaju ugled i
posluju već godinama, danas su konkurenti gotovo sva vodeća svjetska
poduzeća, Amerikanci, Nijemci, Austrijanci, Švicarci, Francuzi,
Japanci, Talijani...
Hrvatski su građevinci donedavno bili u lošijem položaju od onih iz
drugih zemalja jer su na neku robu morali plaćati 20 posto poreza.
Nedavno potpisivani sporazum Hrvatske i Rusije o oslobađanju od
dvostrukog oporezivanja rasteretit će ih tog nameta i pomoći da
postanu konkuretniji.
Općenito valja podsjetititi da su ove godine strani ulagači u Rusiju
investirali 1,2 milijardi američkih dolara, čime se iznos međunarodnih
ulaganja od 1991. godine povećao na oko pet milijardi dolara. U tome
SAD sudjeluju s 27 posto, Njemačka s 19,7 posto, Austrija s 5,4 posto
te Švicarska s 5,3 posto. Do kraja godine Rusi očekuju još življi
priljev stranog kapitala, na što će bitno utjecati najavljena prodaja
dionica 7.000 ruskih poduzeća.
Neka od hrvatskih poduzeća godinama su prisutna u Rusiji i stekla su
ugled. Primjerice, Chromosovim je bojama oličen dio Kremlja. Ali, što
zbog oštre konkurencija, što zbog promjena na ruskom tržištu koje
postaje izbirljivo, polako se gube poslovi. Ruski naručilac više ne
trpi prekoračenja rokova ni drugi oblik neposlovnosti. To je nedavno
osjetilo jedno hrvatsko poduzeće koje je u zadnji tren izgubilo
dogovoreni posao, vrijedan 50 milijuna američkih dolara.
Robna razmjena Hrvatske s Rusijom prošle je godine iznosila preko 400
milijuna američkih dolara, a godinu-dvije prije rata hrvatske su
tvrtke ostvarivale preko milijardu dolara prometa.
Iako u Veleposlanstvu u Moskvi ističu kako se u skoroj budućnosti
može očekivati postizanje predratnih rezultata, uvjet za to je da
Hrvatska shvati važnost ruskog tržišta, barem jednaku važnosti ruske
politike, a da gospodarstvenici zaborave stereotipe od kojih su se
danas očuvali samo neki.
(Hina) vl fp
091050 MET nov 95
(Hina) vl fp