ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Međunarodni znanstveni skup "Bleiburg
1945.-1995.", koji je danas nastavljen u velikoj vjećnici hrvatskog
Sabora, ukazuje na velika stradanja hrvatskog naroda na Bleiburgu i
križnom putu, ali i upozorava na nedostatak ili nedostupnost nekih
dokumenata te na potrebu daljnjeg sustavnog znanstvenog istraživanja
tog dijela hrvatske povijesti.
Predavanje "Prisilna repatrijacija Hrvata u britanskim i američkim
dokumentima i razgovori s bivšim partizanskim zarobljenicima" grof
Nikolaj Tolstoy započeo je konstatacijom da je to izuzetno osjetljiva
tema koja je u Britaniji i nadalje "velika tajna". Tolstoy pritom
upozorava da su mnogi dokumenti iz tog razdoblja u Britaniji
nedostupni, a mnogi i naknadno povučeni. "U Britaniji nema nikakve
slobode u korištenju tih dokumenata i povjesničari ih mogu dobiti samo
ljubaznošću vlade. Nasuprot tome u SAD pružaju maksimalan pristup
dokumentaciji", rekao je uz ostalo grof Tolstoy. Potvrdio je to i na
primjeru istraživanja za svoje knjige o repatrijaciji.
Posebno se pak osvrnuo na knjigu "Ministar i pokolj", koju je izdao
1986., a koja je u Britaniji izazvala veliki skandal, jer je u njoj,
kako je kazao sam Tolstoy, optužio konkretne ljude britanskog
političkog života. Posebno je spomenuo Harolda MacMillana, koji je
tada bio ministar britanske vlade pri savezničkoj komandi za
Sredozemlje te lorda Aldingtona tada šefa zapopvjednika stožera
britanske vojske u Austriji. Tolstoy je ustvrdio da je lord Aldington
izdao glavnu zapovijed koja je dovela do izručenja na Bleiburgu.
Njegove zapovjedi, napominje, nisu se podudarale sa zapovjedima
generala Alexandera čija je politika bila da se izruče samo
dobrovoljci. Tolstoy zaključuje da su Hrvate prevarili i izdali
Britanci. "To je urota čiji su motivi još misteriozni, a ona je ubila
desetke tisuća ljudi. To je po bilo kojoj međunarodnoj normi ratni
zločin gori od mnogih drugih", kazao je Tolstoy pojašnjavajući da se
taj zločin dogodio u mirno doba, da ukazuje na nepoštivanje zapovjedi
od strane britanskih vojnika te da vlada, koja stoji iza toga, nikada
za to nije izrazila žaljenje. Tolstoy se osvrnuo i na sudski proces u
kojem ga je lord Aldington optužio za klevetu i koji je Tolstoy
izgubio. Taj proces Tolstoy ocjenjuje "veoma mutnim" ponovno navodeći
da su mu mnogi dokumenti u sporu bili nedostupni.
Problem ratnih i poratnih žrtava veliko je pitanje hrvatskog naroda,
jer je u bivšoj državi, povlačilo za sobom teorije o genocidnosti
hrvatskog naroda dok se svjesno prešućivao broj poginulih Hrvata,
naglasio je Vice Vukojević. Govoreći o dosadašnjem radu saborske
Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata on
je kazao da je nužno istražiti sva grobišta žrtava II. svjetskog rata
i poraća.
"Hrvatski križni put počeo je još 1918. kada je srpska vojska prešla
Savu i Drinu i na Jelačić placu ubila nekoliko domobrana. To je
početak hrvatskog smrtnog puta, a Bleiburg je vrhunac svega toga",
riječi su dr. Mate Šimundića. U svom predavanju "Veliki pokolji Hrvata
u Sloveniji u svibnju i lipnju l945." on se osvrnuo na povlačenje
hrvatskih snaga prema Bleiburgu i njihov nasilan povratak, a po
njegovim podacima na Bleiburgu i križnom putu ubijeno je oko sto
pedeset tisuća Hrvata.
"U kolone i marševe smrti uključivani su ne samo zarobljenici i
prognanici, ne samo oni iz Bleiburga, već i mnogi koji će biti uhićeni
u Hrvatskoj, u samom Zagrebu", kazao je prof. Anđelko Mijatović,
naglašavajući da su u te kolone uključivani "svi mogući ideološki
protivnici komunističke partije". Pozivajući se na zapisnike
partizanskih jedinica i organa vlasti Mijatović iznosi i podatke da je
prije samog Bleiburga u Hrvatskoj bilo oko 77 tisuća zarobljenika, da
je početkom svibnja u Zagrebu likvidirano oko sedam tisuća ljudi.
Vjerodostojnim smatra i podatak koji je 1983. iznio Kosta Nađ da je
samo u Sloveniji u svibnju 1945. bilo zarobljeno oko 234 tisuće
vojnika od čega više od 150 tisuća hrvatskih. "U Hrvatskom križnom
putu, nakon 8. svibnja do jeseni 1945., u marševima i kolonama smrti,
najpresudnijim za čitav hrvatski narod, pripadnika hrvatskih oružanih
snaga i izbjeglica svakako je poginulo dvije trećine više nego tijekom
četverogodišnjeg ratovanja", zaključio je u svom predavanju "Marševi
smrti i masovne grobnice" prof. Mijatović.
Josip Jurčević u predavanju "Bleiburg i križni put kao problem
historiografije i demografije" ukazuje na ideologiziranost tih
podataka u istraživanjima bivše Jugoslavije te poručuje da je potrebna
sustavna reinterpretacija hrvatske novije povijesti koju će prema
svjetskim metodama i iskustvima morati učiniti hrvatski povijesničari
i demografi novije generacije.
Međunarodni znanstveni skup u poslijepodnevnom će dijelu ponajviše
biti posvećen svjedočenjima samih sudionika Bleiburga i križnog puta.
(Hina) bn ds
131329 MET may 95
13HHMM MET may 95
(Hina) bn ds