FINANCIJA
FRANKFURT, 5. travnja (Hina/AFP) - Europski monetarni institut (EMI),
koji je ovog tjedna podnio svoje prvo godišnje izvješće, zametak je
buduće europske središnje banke, zadužen za usklađivanje monetarnih
politika zemalja Europske unije (EU) radi pripreme uvođenja
jedinstvene monete krajem stoljeća.
EMI je službeno osnovan 1. siječnja 1994. godine i okuplja u svom
odboru, osim predsjednika, guvernere središnjih banaka zemalja članica
Europske unije. Nema nikakve monetarne ovlasti i ograničava se na
izdavanje preporuka.
Europski monetarni institut upozorio je u svom prvom godišnjem
izvješću na pretjerano povećanje plaća u Europskoj uniji i zatražio od
zemalja članica da nastave s naporima oko konsolidacije javnih
financija radi podupiranja antiinflacionističke gospodarske obnove u
1995.
EMI u izvješću ocijenjuje da će povećanje cijena u potrošnji biti
niže od 3% ove godine u EU, ali je naglasio da "manevarski prostor u
području povećanja plaća ne bi smio biti loš a napori oko
konsolidacije trebali bi biti nastavljeni bez predaha".
Ti su napori tim potrebniji što gospodarska obnova vodi ka
prikrivanju ustrajnih strukturalnih slabosti, navodi se u izvješću
Instituta, sa sjedištem u Frankfurtu.
"Stabilnost cijena nije još postignuta u svim zemljama Europske
unije, i s obzirom na gospodarsku obnovu koja se ocrtava na širokoj
fronti, trebalo bi biti teško učiniti nove napretke", ocijenio je
predsjednik EMI-a Alexandre Lamfalussy, u uvodniku izvješća.
Prema EMI-u, perspektive rasta za 1995. godinu "nastavit će se bivati
sve svjetlije", za svih 15 članica Unije. "Gospodarska aktivnost raste
brže od predviđenog, a povećanje stope nezaposlenosti zaustavljeno je",
zabilježio je Institut koji također naglašava da bi se ravnoteža
plaćanja EU trebala nastaviti poboljšavati u 1995. godini.
Ostaju tri crne točke, koje će "i dalje predstavljati ozbiljne
izazove": visoka razina strukturalne nezaposlenosti, javni deficiti i
visina javnog duga.
"Javne financije daju uvijek povoda ozbiljnim brigama", zabilježio je
Lamfalussy, založivši se za "čvrste mjere" radi smanjenja proračunskih
deficita i javnog duga.
Iako ocijenivši da gospodarski porast nudi mogućnost "nastavka
potrebnih mjera usklađivanja financijskih politika", i dozvoljava
smanjenje "na minimum socijalnih troškova restriktivne fincijske
politike", izvješće inzistira na činjenici kako se obveze preuzete u
programima konvergencije apsolutno moraju poštivati.
"Treba posebno inzistirati na smanjenu troškova, više nego na
povećanju prihoda", inzistira EMI dodajući da je "konsolidacija to
potrebnija u zemljama u kojima je monetarna politika prenapregnuta".
"Hitno je i provođenje reformi tržišta rada", dodao je on.
Institut tvrdi da "trenutno gotovo nijedna zemlja EU ne ispunjava
kriterije Gospodarske i monetarne unije, posebno zbog svoje
proračunske situacije".
Kriteriji određeni Ugovorom iz Maastrichta poslužit će u određivanju
zemalja koje će moći sudjelovati u trećoj fazi Gospodarske i monetarne
unije koja će stupiti na snagu najkasnije 1999. godine i u kojoj će
osnovati jedinstvena moneta i europska središnja banka.
Kriteriji su cijene u potrošnji, dugoročne kamatne stope, godišnji
odnos javnih deficita i unutarnjeg brutto-proizvoda, odnos kumuliranog
javnog duga i unutarnjeg brutto-proizvoda te očuvanje monete unutar
normalnih raspona fluktuacije tečajeva Europskog monetarnog sustava.
(Hina) bnš br
051105 MET apr 95
(Hina) bnš br