FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PREDSTAVLJENA "NAJSJAJNIJA ZAGREBAČKA PREDSTAVA 1891."

Autor: ;KT;
ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Monografija "Najsjajnija zagrebačka predstava 1891.", autora dr. Igora Gostla danas je svečano predstavljena u Starogradskoj vijećnici. Podnaslov monografije je 'U ozračju gospodarske izložbe, velike preteče Zagrebačkog velesajma', a kako je rečeno, te davne 1891. godine skromnom se izložbom htjelo podsjetiti na pedesetu obljetnicu Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, koje je utemeljeno u vrijeme hrvatskog preporoda.
ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Monografija "Najsjajnija zagrebačka predstava 1891.", autora dr. Igora Gostla danas je svečano predstavljena u Starogradskoj vijećnici. Podnaslov monografije je 'U ozračju gospodarske izložbe, velike preteče Zagrebačkog velesajma', a kako je rečeno, te davne 1891. godine skromnom se izložbom htjelo podsjetiti na pedesetu obljetnicu Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, koje je utemeljeno u vrijeme hrvatskog preporoda. #L# Tu je izložbu, kako je opisao autor u svojoj knjizi, posjetilo oko 450 tisuća posjetitelja, što je po ocjeni dr. Agneze Szabo, deset puta više ljudi nego što je u to vrijeme Zagreb imao stanovnika. Kroz devet poglavlja, kako je rečeno, autor do detalja obrađuje događaje od otvorenja do zatvaranja te 'njasjajnije zagrebačke izložbe', stavljajući ih u gospodarski, kulturni i povijesni kontekst. "Opisujući unutarnju strukturu izložbe Gostl je posebnu pažnju posvetio izložbenim paviljonima, ne samo tekstovno već i fotografijama", istaknula je dr. Szabo. Po njenim riječima, jedno od središnjih poglavlja knjige odnosi se na sudjelovanje 'braće Dalmatinaca' na izložbi, što po njenoj ocjeni ima političku težinu, jer Dalmacija u to vrijeme nije bila pod direktnom upravom bana trojne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Gostl je, kako je rečeno, do detalja rezradio ne samo gospodarsku sliku 'izložbe', već i kulturne manifestacije, poput postavljanja zagrebačkog konjskog tramvaja, otkrivanje spomenika Andriji Kačiću Miošiću, te nastupe Hrvatskog pjevačkog saveza. Tada se, kako je autor opisao, po prvi puta hrvatska himna "Lijepa naša" slušala stojeći. Ta spomen knjiga, kako je kazao dr. Ante Stamać, svjedoči o kvalitetama hrvatskog gospodarskog i kulturnog života krajem 19. stoljeća. (Hina) kt do 191528 MET dec 96

(Hina) kt do

An unhandled error has occurred. Reload 🗙