ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - U zagrebačkome hotelu Palace večeras je predstavljen pretisak prvog i drugog sveska Prve hrvatske enciklopedije, koja je tiskana u Osijeku od 1887. do 1890. Prva dva od zamišljenih šest svezaka pokrenuli
su dvojica gimnazijskih profesora - dr. Ivan Zoch Slovak i Josip Mencin, rodom iz Karlovca.
ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - U zagrebačkome hotelu Palace večeras je
predstavljen pretisak prvog i drugog sveska Prve hrvatske
enciklopedije, koja je tiskana u Osijeku od 1887. do 1890. Prva dva od
zamišljenih šest svezaka pokrenuli su dvojica gimnazijskih profesora -
dr. Ivan Zoch Slovak i Josip Mencin, rodom iz Karlovca. #L#
U izradi Enciklopedije, kako je rečeno na večerašnjem predstavljanju,
sudjelovalo je četrdesetak suradnika, odvjetnika, liječnika,
književnika, vjeroučitelja i prebendara.
Tu prvu hrvatsku enciklopediju tiskala je tiskara Dragutina Laubnera,
a pretisak je načinila Gradska tiskara iz Osijeka.
Akademik Dalibor Brozović napomenuo je da je to enciklopedistički
prvijenac u Hrvatskoj, koji je na žalost tiskan u samo dva sveska od
zamišljenih šest, kao i Hrvatska enciklopedija koja je počela izlaziti
za vrijeme Banovine Hrvatske i prekinuta za vrijeme NDH.
Osijek je nesumnjivo grad koji njeguje ne samo svoju, nego i hrvatsku
prošlost u godini kad taj grad proslavlja 800 godina svojeg
postojanja, podsjetio je akademik Brozović.
O enciklopediji je govorio dr. Igor Gostl. Uz ostalo je napomenuo da
je pretisak veliki pothvat koji svjedoči pravu enciklopedističku i
leksikografsku djelatnost u Hrvatskoj, posebice u Osijeku, začetu
potkraj 19. stoljeća. Rekao je da je prva hrvatska enciklopedija
nastala po uzoru na veliko leksikografsko djelo "Slovnik naučni" koji
je u Pragu tiskan od 1887. do 1889. Prva hrvatska enciklopedija, kako
se vidi iz netom objavljenog pretiska, imala je 166 tisuća redaka,
više od deset tisuća članaka, 586 uputnica te potpisane autorske
članke.
Uz tekstove koji su posvećeni hrvatskim gradovima, primjerice
Dubrovniku, Đakovu, Osijeku, velika je važnost pridana obradi antičkog
svijeta, a uvršteni su i životopisi ondašnjih uglednih Hrvata.
O duhovnom ozračju koje je potkraj 19. stoljeća vladalo u Osijeku
govorio je dr. Ivo Mažuran. Napomenuo je da je ta prva hrvatska
enciklopedija vrijedan napor njezinih pokretača, dodajući da je
potkraj 19. stoljeća Osijek bio značajno hrvatsko kulturno središte.
Podsjećajući na današnje prilike, rekao je da je Osijek bio prva crta
bojišta u Domovinskom ratu, grad koji je obranio Hrvatsku, koji se s
pravom može nazvati gradom vrijednosti i ljepote i koji predstavlja
duhovnu autonomiju za sebe.
Osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić izrazio je zadovoljstvo
tiskanjem dvaju svezaka pretiska prve hrvatske enciklopedije u godini
u kojoj Osijek slavi svoju veliku obljetnicu. Rekao je da je Osijek uz
ostalo i grad dvojice nobelovaca Preloga i Ružićke te da će Osijek,
zajedno s hrvatskim gradovima i uz pomoć metropole, ući u
srednjoeuropske integrativne procese.
Nazočnima se obratio i slovački veleposlanik u Hrvatskoj dr. Matuš
Kučera. Prisjetio se dugogodišnjih veza hrvatskog i slovačkog naroda,
podsjećajući kako se njegov narod kroz povijest morao odupirati
mađarizaciji pa je svaki Slovak koji je htio nešto učiniti morao otići
iz svoje domovine. Zbog toga je, dodao je, slovački veleposlanik i
veliki broj Slovaka ostao u Hrvatskoj te pridonio razvoju hrvatske
znanosti, povijesti i kulture.
Naveo je da su konačno Hrvatska i Slovačka postale dvije nezavisne
slobodne i priznate republike, da su njihova mjesta ucrtana na karti
Europe te da će i u budućnosti ta dva naroda i dalje surađivati i
razvijati dobre odnose kao i u prošlosti.
(Hina) ta mc
182037 MET dec 96
(Hina) ta mc