PREDSTAVLJENA BIBLIOTEKA PSEFIZMA

ZAGREB, 10. prosinca (Hina) - Nova edicija nakladništva Udruženja hrvatskih arhitekata Biblioteka Psefizma i prvijenac biblioteke, pretisak kultne knjige zagrebačkoga arhitekta Stjepana Planića "Problemi savremene arhitekture 1931.-32.", predstavljeni su danas javnosti. #L# Biblioteka Psefizma, uz "Arhitekturu" i "Čovjek i prostor", treća je edicija nakladništva Udruženja hrvatskih arhitekata pokrenuta sa željom da se arhitektonska profesija u Hrvatskoj ponovno afirmira kao vrhunska kulturna djelatnost, istaknuo je glavni i odgovorni urednik Biblioteke Krešimir Rogina. Govoreći o Planićevoj knjizi "Problemi savremene arhitekture 1931.-32.", prvi put predstavljenoj prije 65 godina, Rogina je kazao da je ona temeljni spis hrvatske moderne arhitekture i autentično svjedočanstvo stanja duha zagrebačke sredine tridesetih godina ovoga stoljeća. Predgovor pretisku knjige napisao je prof. dr. Radovan Ivančević iznoseći cjelovitu definiciju Zagrebačke škole pod naslovom Stjepan Planić i avangarda hrvatske moderne arhitekture, a pogovor je napisao dr. Tomislav Premer. Biblioteka Psefizma dobila je ime po najstarijem europskom očuvanom urbanističkom dokumentu, grčkom natpisu uklesanom u kamenu ploču u 3. stoljeću prije Krista, pronađenom na području Lumbarde na otoku Korčuli. Psefizma se danas čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Na zgradi Napretkove zadruge u Bogovićevoj 1, koju je projektirao arhitekt Stjepan Planić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Velimir Neidhardt otkrio je spomen-obilježje arhitektu Planiću. "Arhitekt Planić (1900.-1980.) beskompromisno je zastupao suvremenu arhitekturu u funkciji, konstrukciji i arhitektonskom izrazu, povezujući arhitektonsko stvaralaštvo s društveno-ekonomskim uvjetima i humanističkim zadacima, kazao je Neidhardt. Tom je prigodom dr. Radovan Ivančević istaknuo da je značenje Napretkove zadruge višestruko. "Nakon zvonika zagrebačke katedrale, po kojem se Zagreb prepozanje, druga najpoznatija zgrada je zasigurno ta Napretkova", kazao je Ivančević dodajući da u doba gradnje takve zgrade nije bilo te da je ona dokaz nevjerojatne kreativnosti arhitekta Planića. (Hina) žb mć 101502 MET dec 96