GS: I DOMAĆI PROIZVOĐAČI OČEKUJU BOLJU TURISTIČKU 1997.

PULA, 13. prosinca (Hina) - "Hrvatski su proizvođači za hotelijersto i na 28. poslovnim susretima 'Proizvođači hotelijerstu '97' pokazali da se mogu nositi sa stranim nuditeljima kad je riječ o asortimanu i kvaliteti proizvoda za hotelijerstvo", istakuo je predsjednik Hrvatskog udruženja hotelijera mr. Ivan Šorić po završetku tih susreta, koji su se od 10. do 12. prosinca održali u Puli. #L# To je važno tim više što turistički planovi za 1996., u kojoj u Hrvatskoj očekujemo posjet 4,4 milijuna turista, postavljaju velike zadatke ne samo pred glavni turistički pogon - hotelijerstvo, nego i pred domaće proizvodne tvrtke, čiji predstavnici u idućoj godini očekuju povećanje plasmana svojih proizvoda u hotelijerskoj industriji. No, mnogi od njih, primjerice, predstavnici osječke kemijske industrije Saponije, koprivničke prehrambene industrije Podravka, zagrebačke tvornice namještaja Jadran, zaprešičke tvornice keramike i porculana Inker, ističu da njihovu prodaju na domećem tržištu ugrožavaju uvozni proizvodi, koji su doduše konkurentniji cijenom, ali često ne i kvalitetom. Tome umnogome pogoduje istrošenost novčanih zaliha domaćih hotelijera, koji su uslijed manjka povoljnijih zajmova prinuđeni na trošenje starih robnih zaliha ili nabavku jeftinijih proizvoda, rekli su sudionici susreta. Stoga bi, kažu proizvođači, bilo nužno podržati investicije u domoću proizvodnju, kako bi, uz jednaku ili bolju kvalitetu od stranih proizvoda, svoj plasman osigurali i povoljnijim cijenama. Za stimuliranje domaće proizvodnje, za koju je turizam najjeftiniji izvoz, zalažu se i hotelijeri, kojima bi to znatno snizilo ulazne troškove i poboljšalo profitabilnost. Osim toga, kazao je Ivan Šorić, proizvođači i hotelijeri trebali bi zajednički poraditi na standardizaciji proizvoda za hotelijerstvo, koji bi se, po njegovu mišljenju, trebali razlikovati tek po dizajnu. Inače, domaći su proizvođači i ove godine proširili svoje programe za hotelijerstvo. Predsjednik Organizacijskoga odbora ovogodišnjih poslovnih susreta PIHU - predsjednik Uprave Tekstilnog kombinata Zagreb (TKZ) Mladen Plantić kazao je kako je toj tvornici konkuretnost osiguralo ulaganje u nova postrojenja vrijedno deset milijuna njemačkih maraka. To je tvrtki omogućilo proširenje proizvodnog programa i doprinjelo da se u ovoj godini ostvari izvoz vrijedan deset milijuna maraka. Na domećm tržištu, na kojemu je istodobno prodaja dosegnula vrijednost 1,5 milijuna maraka, u idućoj godini planiraju udvostručiti plasman. "Domaća je proizvodnja u stanju u potpunosti zadovoljiti potrebe domaćeg turizma", kazao je direktor prodaje Saponije Marinko Vranješ, tvrtke koja je prije rata pokrivala 40 posto hotelijerskih potreba za proizvodima za čišćenje. Taj je udjel proteklih godina prepolovljen, no tvrtka se priprema za bolju turističku 1997. u proizvodnom i marketinškom smislu. Podravka, po riječima direktora Sektora prodaje velikim potrošačima Marijana Varge, također trpi zbog nepromišljena uvoza, no ipak se ne može požaliti na vjernost kupaca. Inače, ona prelazi na novu koncepciju, po kojoj smanjuje asortiman, tj. zadržava tek proizvodnju proizvoda s poznatom markom, primjerice juha, Vegete, prerađevina od voća, povrća i mesa. Na susretima je tvornica "Jadran" promovirala novi proizvod - hotelsku sobu izrađenu po zahtjevima tržišta. Njezin se namještaj, naime, kažu predstavnici tvrtke, može prilagoditi razini kategorizacije objekta. Bolju prodaju očekuje i Inker, koji je lani turizmu prodao četiri milijuna maraka vrijednih proizvoda, kao i nekolicima proizvođača iz Slovenije te Bosne i Hercegovine, također nazočna na tim susretima. Primjerice, tvornica frotira Frotea iz Čitluka, po riječima njezina komercijalnog direktora Benedikta Pehar-Benka, očekuje da će u 1997. njihova prodaja hrvatskom hotelijerstvu premašiti prošlogodišnjih 200 tisuća komada ručnika, ogrtača i sl. Svoj tržišni udjel u Hrvatskoj nastoji povećati i slovenska kemijska industrija Henkel-Ekolab, koja hrvatskim hotelijerima plasira između četiri i pet posto svoje proizvodnje, kao i slovenska tekstilna industrija Svilanit, čiji se plasman proteklih godina smanjio sa 26 na sedam posto. (Hina) sab sbo 131602 MET dec 96