OESS ĆE PREDLOŽITI MODEL EUROPSKE SIGURNOSTI ZA 21. STOLJEĆE

LISABON, 25. studenoga (Hina/Reuter/dpa) - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) početkom sljedećeg mjeseca postavit će novi model suradnje za 21. stoljeće, prilagođavajući europsku sigurnosnu arhitekturu novom dobu nakon prestanka hladnog rata. #L# Diplomati iz 55 zemalja članica organizacije na pripremnom sastanku u Lisabonu, koji je počeo u ponedjeljak, pripremit će dokumente koje će potpisati predsjednici država ili vlada na sastanku na vrhu 2. i 3. prosinca. Sastanak na vrhu imat će tešku zadaću uvjeriti Rusiju neka se pomiri s činjenicom da će NATO biti kralješnica europske sigurnosne arhitekture u 21. stoljeću, a ne OESS kojem će, sve je očitije, pripasti važne, ali ne ključne zadaće. Rusiju pritom valja uvjeriti kako je dobro došla i da proširenje NATO-a na istok Europe nije prijetnja Moskvi. Nakon sloma Sovjetskog Saveza i pada Rusije s položaja svjetske na razinu drugorazredne sile, Moskva vidi OESS kao jednu od prilika za proširenje svojeg utjecaja. Rusija, strahujući od proširenja NATO-a na istok i izolacije, nastoji dobiti suglasnost za mjere koje bi ojačale OESS i dale toj organizaciji vodeću ulogu u europskoj sigurnosti. Iako je NATO ponudio Rusiji uspostavu posebnih odnosa, ne postoje izgledi da će Moskva to i prihvatiti. Zato Rusija želi proširiti utjecaj i moć organizacije u kojoj je sama puna članica. Moskva želi da OESS osnuje "upravljačku skupinu" utjecajnih članica, po uzoru na UN-ovo Vijeće sigurnosti, koja bi vodila Europu. Također želi da organizacija dobije više pravne vlasti kao protuteža NATO-u. No većina drugih država članica OESS-a odbija ruske prijedloge. Male zemlje ne žele izgubiti svoj glas u korist moćne 'unutarnje jezgre', niti obezvrijediti načelo da svaka zemlja mora imati jednakovrijedan glas. Većina NATO-ovih zemalja, a i bivši ruski sateliti, sa svoje su strane dodatno sumnjičavi o ruskim motivima. Iskustvo u prošlih nekoliko godina i uspjesi OESS-a u organizaciji izbora i nadzoru nad oružjem u BiH, posredovanju u postignuću mira u Čečeniji te nadzoru izbora u Albaniji, stvorilo je organizaciji ugled koji dotad nije uživala. Sve više se na OESS gleda kao na organizaciju koja se najuspješnije bavi pitanjima demokracije, ljudskih prava i kontrole naoružanja. Održavanje mira, pogotovo nakon iskustva u sukobu u Gorskom Karabahu, ne stoji više na vrhu popisa zadaća organizacije otkad je postalo jasno da se NATO najbolje nosi s teškim vojnim problemima. "Iskustvo iz BiH dokazalo je da možemo igrati učinkovitu ulogu u europskoj sigurnosti," kaže glavni tajnik OESS-a Giancarlo Aragona, sa sjedištem u Beču. "Uglavnom smo bili uspješni. Osjećam da sustav polako od apstrakcije postaje stvarnost." Zapadni diplomati slažu se kako bi Rusiji trebalo dopustiti da nešto postigne u Lisabonu, što bi pokazalo da ima važnu ulogu u europskoj sigurnosti, ali kažu kako ne postoje izgledi da se prihvate prijedlozi Moskve. Budući da ne može pokazati nešto više od deklaracija o potrebi za mirom i suradnjom kao proizvodom svojih napora, Rusija bi mogla zauzeti oštrije stajalište prema širenju NATO-a. Sredinom iduće godine NATO će odrediti prve istočnoeuropske zemlje koje će biti primljene u članstvo - vjerojatno Poljsku, Češku i Mađarsku, a možda i Sloveniju. "Vrijeme istječe," tvrdi europski diplomat iz Beča. "Svi ti procesi povezani su jedan s drugim, a vrlo je teško vidjeti kako možemo zadovoljiti Ruse". Diplomati kažu kako je Rusija na pripremnim razgovorima u Beču zaoštrila svoj položaj. "Nastoje osigurati da u lisabonskim dokumentima NATO ne dobije nikakav pristanak na proširenje", kaže drugi diplomat. "Ako ne budu mogli dobiti ono što hoće, igrat će igru ometanja". Summit će također, kako se najavljuje, odobriti nastavak prisutnosti OESS-a u BiH u sljedeće dvije godine, kako bi dovršili izbore i nastavili nadzor nad oružjem. Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji utemeljena je u Helsinkiju 1975. kao forum za raspravu o različitim pitanjima, od ljudskih prava do gospodarstva. U to doba rijetki su vjerovali da će biti neke koristi od toga međunarodnog tijela koje je moglo odlučivati samo konsenzusom svih članica s obiju strana 'željezne zavjese'. Organizacija je dobila novu životnu snagu nakon pada berlinskog zida 1989., kad su se ukazali izgledi za stvarnu sigurnosnu suradnju u cijeloj Europi. Na sastanku na vrhu prije dvije godine u Budimpešti promijenjeno je ime organizacije kako bi izrazilo te nove nade - postala je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. (Hina) sl fp 251724 MET nov 96