LISABON, 3. prosinca (Hina - Slavoljub Leko) - Sastanak na vrhu zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju završio je u utorak u Lisabonu postavljanjem načela za model buduće europske sigurnosti i produljenjem
misije OESS-a u BiH na još jednu godinu.
LISABON, 3. prosinca (Hina - Slavoljub Leko) - Sastanak na vrhu
zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju završio
je u utorak u Lisabonu postavljanjem načela za model buduće europske
sigurnosti i produljenjem misije OESS-a u BiH na još jednu godinu. #L#
Najviši predstavnici 54 zemlje članice OESS-a prihvatili su Lisabonsku
deklaraciju, koja se sastoji od Opće deklaracije i Deklaracije o
zajedničkom i cjelovitom modelu sigurnosti za Europu za 21. stoljeće.
Lisabonski dokument prihvaćen je tek nakon što je Azerbajdžan pristao da
se poglavlje koje se odnosi na problem Gorskog Karabaha izbaci iz
teksta. Na ovome je ustrajala Armenija, a Azerbajdžan se zadovoljio
time što je predsjedavajući OESS-a pročitao to poglavlje u kojem se
strane u sukobu oko Gorskog Karabaha pozivaju na rješenje krize na
temelju teritorijalne cjelovitosti Armenije i Azerbajdžana i davanja
najvećeg stupnja autonomije Gorskom Karabahu unutar Azerbajdžana.
Šefovi država ili vlada suglasili su se da su sloboda, demokracija i
suradnja među državama i narodima u Europi temelji buduće europske
sigurnosti.
Prema prihvaćenom dokumentu temeljno opredjeljenje zemalja članica
OESS-a je da prostor pokriven ovom organizacijom bude prostor
zajedničke sigurnosti, oslobođen od podjela te da su sve države u
očuvanju sigurnosti ravnopravne.
U Deklaraciji o modelu sigurnosti za 21. stoljeće stoji da su načela
suradnje u održavanju sigurnosti utemeljena na demokraciji, poštivanju
ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine zakona. Također se
dodaje da su tržišno gospodarstvo i socijalna pravda osnovna načela na
kojem se europska sigurnost u 21. stoljeću treba temeljiti. Za OESS se
pri tome predviđa da će imati ključnu ulogu kao instrument ranog
upozoravanja, sprečavanja sukoba i upravljanja njima.
Neodređenost načela u modelu buduće europske sigurnosti sadržanih
u završnom dokumentu bilo je jamstvo da će biti prihvaćeni.
Rusija je željela ojačati ulogu OESS-a i pretvoriti je u ključni
čimbenik europske sigurnosti kao protutežu rastućem utjecaju NATO-a.
Većina zemalja je bila protiv takvih prijedloga Rusije.
Razgovori o konkretnim rješenjima budućeg modela europske sigurnosti,
koji su u tijeku već dvije godine, bit će nastavljeni i nakon susreta
na vrhu u Lisabonu.
Odluke o proširenju NATO-a koje se očekuju sredinom iduće godine imat
će ključni utjecaj na konačni izgled europske sigurnosne arhitekture
21. stoljeća.
Kako je predloženo u završnom dokumentu lisabonskog summita, načelno
bi novi model europske sigurnosti nakon prestanka hladnog rata trebao
sličiti mreži sigurnosnih institucija i aranžmana, uz njihovu
međusobnu suradnju u održavanju mira i stabilnosti u Europi. Ni jedna
od ovih institucija ne bi trebala biti hijerarhijski nadređena drugoj.
Summit je usvojio i dokument o okvirima za kontrolu naoružanja prema
kojem bi trebala biti stvorena mreža međusobno povezanih obveza i
sporazuma o kontroli naoružanja. Ovaj bi okvir trebao biti dopuna radu
na budućem modelu europske sigurnosti. Njegova osnovna namjera je da
kroz međusobno povezane obveze oko kontrole naoružanja izrazi načelo
prema kojem je sigurnost na području OESS-a nedjeljiva.
Zemlje potpisnice sporazuma o konvencionalnom naoružanju u Europi
prihvatile su i dokument koji predviđa da se u 1997. godini započne
rad na prilagodbi Sporazuma stanju nakon prestanka hladnog rata.
Zemlje su prihvatile obvezu da će se pridržavati odredbi starog
Sporazuma sve dok izmijenjeni ne stupi na snagu. Ovo se posebice
odnosi na razinu naoružanja i raspoređivanje snaga na teritoriju
zemalja potpisnica.
U završnom dokumentu podržano je pravo svake zemlje da slobodno bira
ili mijenja sigurnosne aranžmane, uključujući i sporazume o savezu.
Posebna pažnja u Lisabonskoj deklaraciji posvećena je stanju u BiH.
Odajući priznanje uspješnoj misiji OESS-a u proteklom razdoblju summit je
donio odluku da produži mandat misiji u BiH u 1997. s mogućnošću
njezina produljenja na još jednu godinu. Zadaća misije OESS-a u BiH
bila bi provedba lokalnih izbora i nadzor nad provedbom subregionalnog
sporazuma o kontroli naoružanja.
Deklaracija poziva sve strane da surađuju s međunarodnim sudom za
ratne zločine u Den Haagu.
U dokumentu se također izražava zabrinutost zbog toga što još uvijek
nisu izvršene sve obveze koje proizlaze iz sporazuma o kontroli
naoružanja u BiH.
Sastanak na vrhu u Lisabonu pozdravio je i različite inicijative oko
poticanja suradnje u jugoistočnoj Europi. Podržana je pozornost s
kojom OESS prati proces demokratizacije u SRJ naglašavajući da su
demokracija, neovisni mediji te slobodni i pošteni izbori bitni za
stabilnost u regiji. Summit također očekuje da će misija OESS-a za
Kosovo, Sandžak i Vojvodinu biti nastavljena što je prije moguće.
U pregledu kriznih točaka na kontinentu završni dokument potvrđuje
teritorijalnu cjelovitost Gruzije i osuđuje etničko čišćenje koje se
nad Gruzijcima provodi na separatističkom području Abhazije.
Samit je također zatražio provedbu sporazuma Moldavije i Rusije
prema kojem se s područja Moldavije trebaju što prije sasvim povući
ruske snage.
Švicarska predsjedava OESS-u ove godine, a 1997. će predsjedavajuća
biti Danska. Summit u Lisabonu je prihvatio da Poljska predsjedava
organizacijom u 1998.
Summit je također primio na znanje da je Turska izrazila želju
da bude domaćin sljedećeg sastanka na vrhu OESS-a u Istambulu.
Susreti na vrhu OESS-a održavaju se svake druge godine.
(Hina) sl dh
031739 MET dec 96
(Hina) sl dh