ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - U današnjem "Vjesniku" Ivan Šabić
analizira trenutačnu situaciju u BiH vraćajući se na početke rata i
tada izrečenu tvrdnju kako "u bosanskohercegovačkom ratu nevinih više
nema". Šabić smatra kako "uloge nikad nisu usklađene s tom
konstatacijom, nego su 'razrezane' po nekim drugim kriterijima,
određenim interesima zemalja koje su u to vrijeme imale glavnu riječ u
nadziranju razvoja događaja u BiH.
Već se u vrijeme relativno čestog korištenja danas uglavnom
zaboravljene krilatice o nepostojanju nevinih pokazalo da, primjerice,
stupovi dima koji su se dizali iz hrvatskih sela ne izazivaju istu
pozornost kao dimovi iz bošnjačkih kuća, a ako bi kakva strana
televizijska postaja zabilježila neku sliku stradanja hrvatskoga
pučanstva, ona bi svejedno bila 'kratkog daha'. U komentarima, kako
novinarskim, tako i onima što su ih izgovarali dužnosnici međunarodne
zajednice i vodećih zemalja svijeta, prevladala bi poznata shema prema
kojoj u BiH postoji prvi agresor (Srbi), drugi (nešto manji) agresor
(Hrvati) i Bošnjaci kao žrtve", navodi Šabić i u nastavku dokazuje
kako se ni danas - "zahvaljući prvenstveno 'dorađivanju' činjenica
koje oslikavaju stvarno stanje u BiH" - ništa nije promijenilo.
"Kako vrijeme odmiče, tj. kako slabi sjećanje na početak rata,
nastojanja za izjednačavanjem srpske i hrvatske uloge u BiH sve su
jasnija. Premda se (bivše) pripadnike HVO-a na Međunarodnom sudu za
ratne zločine u Haagu optužuje i za granatiranje naseljenih mjesta,
što je logika slijedom koje bi praktično svaki sudionik u ratu morao
izaći pred sud, a samo jedan bivši pripadnik vojske bosanskih Srba
pred tim sudom svjedoči o ubojstvu 1 200 zarobljenika, u novinskim
izvješćima o nastojanjima Haaškog suda da pred njega stanu i druge
optužene osobe Hrvatska se ponegdje navodi ispred Srbije.
Uz to, sami dužnosnici Međunarodnog suda, ali i neki diplomati
angažirani na tome, spominju četiri imena - Radovana Karadžića, Ratka
Mladića, Darija Kordića i Ivicu Rajića - praveći na taj način balans
između Hrvata i Srba. Stvari su otišle dotle da međunarodni
posrednici, koji neprekidno sumnjiče Hrvatsku za nečasne namjere prema
BiH, puku činjenicu da su se SR Jugoslavija i BiH međusobno formalno
priznale drže, poput Christiana Schwartza Schillinga, jasnim signalom
Republici Srpskoj da 'ideja o odcjepljenju od BiH nema čvrste temelje,
nema nikakvo uporište'", objašnjava Šabić i zaključuje:
"Pri svemu ovome ne treba gubiti iz vida da je legalizacijom srpskih
osvajanja, proglašavanjem Republike Srpske jednim od dvaju entiteta
daytonske BiH, drugom po brojnosti narodu u BiH dodijeljeno pola BiH,
dok se dva preostala konstitutivna naroda koji su zajedno gotovo
dvostruko brojniji od Srba, moraju stisnuti na preostaloj polovici, pa
je jasno da će tako stiješnjeni voditi grčevitu borbu za svako naselje
i svaku političku funkciju. Te okolnosti, koje inače imaju dosta
zajedničkog s jednim od uzroka hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993.,
zajedno s navedenom raspodjelom uloga, okvir su prilika u kojima se
odvija 'zidanje' nove BiH i definiranje pozicija njezinih
konstitutivnih naroda. A ako je to tako, onda je, što se interesa
hrvatskoga naroda u BiH tiče, inzistiranje na dosljednoj provedbi
potpisanih mirovnih sporazuma i odupiranje njihovoj reviziji na štetu
Hrvata, jedini mogući izbor".
(Hina) dd
060035 MET nov 96
(Hina) dd