LONDON, 5. studenoga (Hina/Reuter) - Gospodarski rast u zemljama istočne Europe ove će godine biti usporen, no u dugom se roku ipak očekuje daljnji gospodarski napredak, procjene su Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).
Ovogodišnji bi skupni bruto domaći proizvod (BDP) zemalja istočne Europe i Baltika trebao tako dosegnuti četiri posto, prema lanjskih 5,2 posto.
LONDON, 5. studenoga (Hina/Reuter) - Gospodarski rast u zemljama
istočne Europe ove će godine biti usporen, no u dugom se roku ipak
očekuje daljnji gospodarski napredak, procjene su Europske banke
za obnovu i razvitak (EBRD). Ovogodišnji bi skupni bruto domaći
proizvod (BDP) zemalja istočne Europe i Baltika trebao tako dosegnuti
četiri posto, prema lanjskih 5,2 posto. #L#
Do kraja stoljeća, istočnoeuropske zemlje, a naročito one uspješnije
u tranziciji gospodarstva, mogu očekivati rast BDP-a između četiri i
pet posto na godišnjoj razini ukoliko će njihova monetarna i fiskalna
politika podupirati taj rast, ocjenjuje EBRD.
No, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, ponajprije Rusija i Ukrajina
koje još nisu ostvarile pozitivan gospodarski rast, i nadalje zaostaju
za ostalim državama istočne Europe. Ipak, Rusija bi sljedeće godine
mogla dosegnuti stopu gospodarskog rasta od tri posto, u odnosu na za
ovu godinu predviđenih tri posto negativnog rasta.
Vanjskotrgovinska bilanca spomenutih zemalja značajno se pogoršala u
posljednjih nekoliko godina, ponajprije zbog porasta domaćih ulaganja i
potrošnje, uz istodoban pad izvoza u zemlje Europske unije (EU). Iako
konkurentnost tvrtki tih zemalja još nije ugrožena, EBRD prepručuje
žurno restrukturiranje industrijskog sektora s ciljem uvećanja
proizvodnosti.
Ipak, jednu od svijetlih točaka predstavlja uspješno provedena masovna
privatizacija u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, Albaniji i Rumunjskoj.
Zemlje s uspješnijim gospodarstvima, poput Češke i Mađarske, također
su otpočele s privatizacijom, uglavnom proizvođačkih te prijevoznih
tvrtki.
Istodobno, u tamošnjim je bankama povećana štednja domaćeg
stanovništva, a unapređuje se i bankarska infrastruktura s posebnom
pažnjom prema potrebama komitenata i cjelokupnog poslovnog okružja.
Stoga, EBRD bankama preporučuje povećanje broja financijskih
instrumenata te institucija za poticanje štednje, ponajprije tvrtki
za životno osiguranje te privatnih mirovinskih fondova.
Inače, od početka 1990. godine strani su ulagači investirali oko šest
milijardi američkih dolara u tvrtke za izgradnju infrastrukture u tim
zemljama, ponajprije u telekomunikacijske tvrtke te tvrtke za
distribuciju plina i električne energije.
(Hina) kt/dš sbo
051017 MET nov 96
(Hina) kt/dš sbo