LONDON, 4. studenog (Hina/Reuter/AFP) - Gospodarski rast u istočnoj Europi vjerojatno će se smanjiti ove godine, ali na duži rok izgledi su dobri, propćila je u ponedjeljak Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
LONDON, 4. studenog (Hina/Reuter/AFP) - Gospodarski rast u istočnoj
Europi vjerojatno će se smanjiti ove godine, ali na duži rok izgledi
su dobri, propćila je u ponedjeljak Europska banka za obnovu i razvoj
(EBRD). #L#
"Očekuje se da će godišnji rast unutarnjega bruto proizvoda u
istočnoj Europi i baltičkim zemljama u 1996. pasti na oko četiri posto
s prijašnjih 5,2 posto iz 1995.", navodi se u godišnjem izvješću te
banke.
Očekivani pad odraz je sporog rasta na glavnim izvoznim tržištima
Zapada te oštrije fiskalne politike u nekim zemljama.
Ali do kraja desetljeća, zemlje bivšega istočnog bloka, naročito one
koje su više napredovale u prijelazu prema kapitalizmu, mogu očekivati
godišnji rast od četiri do pet posto.
"Zemlje tog područja imaju obrazovanu radnu snagu i kreću se prema
većoj makroekonomskoj stabilnosti unatoč povremenim zastojima u nekim
zemljama", stoji u izvješću.
Nema razloga zbog kojih napori tih zemalja ne bi uspjeli u
utvrđivanju tržišno orijentiranih gospodarstava, baš kao što je to
uspjelo zemljama jugoistočne Azije, uz uvijet da zemlje prihvate
fleksibilnu politiku, stoji u EBRD-ovu izvješću.
Ali - bivši Sovjetski Savez i dalje zaostaje, a Rusija i Ukrajina još
moraju pokazati pozitivan rast.
"To je odraz duljega vremenskog razdoblja u kojem se provodi uspješna
politika stabilizacije te općenito sporije stope po kojoj su reforme
uvođene", navodi se u izvješću.
Sljedeće bi godine to područje trebalo zabilježiti veći rast.
Predviđa se da će ruski unutarnji bruto proizvod rasti za tri posto u
usporedbi s padom od tri posto u ovoj godini.
Inflacija je dodatna zapreka u gotovo svih 26 zemalja s kojima
surađuje EBRD.
"(Ali) teško postignut napredak opet je izmakao u Bugarskoj,
Rumunjskoj i Albaniji, u kojima je inflacija znatno porasla", stoji u
izvješću.
Trgovinska ravnoteža u mnogim se zemljama pogoršala, ali uglavnom
zato što su domaća ulaganja i potrošnja bili uvelike povećani, dok je
izvozni rast u Europsku uniju bio usporen.
Iako se konkurencija još nije pojavila kao problem, EBRD poziva na
zamjetna restrukturiranja u industriji ako zemlje žele da im
produktivnost nastavi rasti.
Jedan od velikih napredaka jest uspješna privatizacija u zemljama
bišega Sovjetskog Saveza, Albaniji i Rumunjskoj.
Zemlje sofisticiranijih privreda, kao što su Češka i Mađarska, počele
su privatizaciju svojih pogona i prometne industrije.
EBRD se također pozabavio potrebama za povećanjem domaćih ušteda te
poboljšanjem infrastrukture koja je organizirana nemarno u odnosu na
potrošače ili okoliš.
"Njezina (infrastrukturna) komercijalizacija i restrukturiranje su
središnji za tranziciju", rekao je glavni ekonomist EBRD-a Nick Stern.
"Ipak, za provedbu nekih od najtežih zadaća, kao što su
restrukturiranje poduzeća, oporavak i obnova infrastrukture te
izgradnja snažnih financijskih i pravnih institucija, trebat će mnogo
vremena", dodao je Stern.
EBRD je istaknuo da je dosad šest milijardi dolara stranog ulaganja
ušlo u glavne infrastrukturne tvrtke u tom području od 1990., najvećim
dijelom u telekomunikacije i industriju plina i električne energije.
EBRD je također pozvao vlade zemalja bivšega istočnog bloka da
povećaju broj i vrste institucija koje osiguravaju štednju, kao što su
osiguravajuća društva i privatni mirovinski fondovi, koji bi pomogli
razvoju lokalnih tržišta na duži rok.
Objavljujemo popis zemalja, kako ga prenosi France presse, o čijem je
gospodarskom rastu u izvješću EBRD bila riječ. Prvi broj uz ime zemlje
predstavlja inflaciju u 1995.
Broj u
drugom stupcu pokazuje udio privatnog sektora u proizvodnji iz sredine
1996.godine, a broj u zagradama stanje iz 1995. Nakon toga slijede
rast unutarnjega bruto proizvoda u
1995. i predviđanja za 1996. Posljednji broj pokazuje inflaciju u
1996.
Albanija 20% 75% (60%) 8,6% 5% 6%
Armenija 19% 50% (45%) 6,9% 6,5% 32%
Azerbajdžan 15% 25% (25%) -8,3% -3,5% 86%
Bjelorusija 61% 15% (15%) -10,2% -5% 244%
Bugarska 165% 45% (45%) 2,6% -4% 33%
Češka 9 % 75% (70%) 4.8% 5,1% 8%
Estonija 24% 70% (65%) 3.2% 3% 29%
Gruzija 23% 50% (30%) 2,4% 8% 65%
Hrvatska 5% 50% (45%) 2% 5% 4%
Kazahstan 26% 40% (25%) -8,9% 0,5% 60%
Kirgistan 27% 50% (40%) 1,3% 2% 32%
Letonija 19% 60% (60%) -1,6% 1% 23%
Litva 26% 65% (55%) 3,1% 1,5% 36%
Mađarska 22% 70% (60%) 1,5% 1,5% 28%
Makedonija 2% 50% (40%) -1,5% 3% 9%
Moldavija 18% 40% (30%) -3% 4% 24%
Poljska 19% 60% (60%) 7% 5% 22%
Rumunjska 60% 60% (40%) 6,9% 4,5% 28%
Rusija 25% 60% (55%) -4% -3% 131%
Slovačka 6% 70% (60%) 7,4% 5,5% 7%
Slovenija 10% 45% (45%) 3,5% 3% 9%
Tadžikistan 200% 20% (15%) -12% -7% 1.500%
Turkmenistan 250% 20% (15%) -10% 0% 1.000%
Ukrajina 55% 40% (35%) -11,8% -7% 182%
Uzbekistan 35% 40% (30%) -1,2% -1% 117%
Podaci o Bosni i Hercegovini, koja je u travnju postala članicom
EBRD, nisu navedeni u ovim statistikama.
(Hina) sk sb
041425 MET nov 96
(Hina) sk sb