ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Branko Tuđen zamolio je Predsjednika
za komentar dojam o velikom kriminalu, koji navodno vlada u našoj
državi, posebice o pretvorbi.
Pri tom je spomenuo kako je nadavno pročitao i izjavu
profesora Bilandžića, a koji se pita: je li se ikada u svjetskoj
povijesti dogodilo da u vladajućim strukturama ima toliko
kriminalaca, beskičmenjaka i ljudi bez morala, kao što je to kod nas.
PREDSJEDNIK TUĐMAN: Da li je bilo, da li ima kriminalnih pojava
u hrvatskom gospodarskom životu? Da, bilo je i ima ih, one
su neizbježne u svim vremenima, i u svim društvima, od biblijskih
vremena, pa na ovamo. A, one su neizbježne osobito u takvim
okolnostima u kakvima se Hrvatska nalazila u prijelomnom razdoblju
razlaza sa socijalizmom, s Jugoslavijom, itd.
A, da su onda moguće takve pojave - dokaz je i upravo ta izjava tog i
takvog Bilandžića, čovjeka svih režima koji se pretvara evo, u takvo
čudovište kakvo proizlazi iz te izjave. Razumije se, kao što rekoh,
ima pojava, ali one nisu rezultat nekakvog htijenja ove demokratske
vlasti, one su rezultat raslojavanja kojega smo doživjeli, raspada
Jugoslavije, raspada socijalističkog sustava, agresije, ratnog
stanja, stanja u kojem je stotinu tisuća prognanika živjelo u zemlji,
sa svim svojim duhovnim i tjelesnim patnjama i željama za osvetom.
I još stotine tisuća izbjeglica iz Bosne koje su prolazile
kroz Hrvatsku.
Osim toga, to stanje koje smo mi objektivno imali, bilo je poticano.
Bilo je pokušaja raslojavanja i unošenja kaotične situacije i sa
psihološkim ratom, svih unutarnjih protivnika samostalne demokratske
Hrvatske. A nemojmo zaboraviti, postojao je u Hrvatskoj i jedan
sloj ljudi koji je od jugokomunističkog režima itekako dobro živio,
koji je vezan s njime, svim sponama. Isto tako postoje i poticaji
od onih vanjskih čimbenika koji još ni do dana današnjega ne mogu
izaći iz versajskih okvira, versajskih pogleda na ovaj prostor.
I prema tome u toj i takvoj situaciji mi smo se u tom psihološkom
ratu suočavali s tezama da je ova samostalna demokratska Hrvatska
nastavak na fašističku ustašku NDH-a, zatim da vodimo nekakvu
hercegovačku politiku, ne samo u Bosni nego i u Hrvatskoj, (zbog bitnog
problema kako će se riješiti bosanska kriza), pa o postojanju
hercegovačkog lobbya, te da je sve kriminal, što se odražava i u
toj famoznoj izjavi Bilandžića. Pa, zatim, zahtjev, budući da je sve
kriminal, pretvorbu treba poništiti, a model s kojim smo mi proveli
pretvorbu u Hrvatskoj, privatizaciju u Hrvatskoj je takav da ga
objektivni međunarodni financijski stručnjaci uzimaju čak i kao uzor
drugim zemljama, smatraju da je povoljniji i svrhovitiji negoli što je
u drugim zemljama.
Razumije se, kad smo se opredijelili za izlazak iz socijalističkog
sustava, za slobodno tržište, bili smo svjesni da time nismo ušli
izravno u raj, da put u slobodno tržište nije posut ružama nego je
itekako trnovit i da je nužno da proživimo sve ono što su
proživljavale sve one zemlje od 18., 19. stoljeća u izgradnji tog
kapitalističkog društva, slobodnog tržišta. Ali budući da je
socijalistički sustav propao u Europi, takorekuć i u svijetu,
opredijelili smo se za njega i prema tome moramo proživljavati sve, ne
samo pogodnosti negoli i sve ono negativno što proizlazi iz njega.
Pogledajmo sada kakve osnove imaju takva izjava i takve kritike,
a što su i kakvi su dosadašnji rezultati naše hrvatske pretvorbe i
privatizacije. Do sada u Hrvatskoj pretvorbom privatizirano 2.548
poduzeća, Fond je zadržao pri tome većinski udio samo u 103 poduzeća,
znači sve ostalo je privatizirano. U toj i takvoj privatizaciji
sudjelovalo je 656 tisuća dioničara, ostvaren je priliv više od 9
milijardi kuna, pri čemu je doduše oko 2/3, točno 71 posto od devizne
štednje, ali time je smanjen, naslijeđen državni dug Hrvatske.
U Fond mirovinskog osiguranja iz te pretvorbe prenijeto je za
poboljšanje položaja umirovljenika 12,3 milijarde kuna, invalidima je
dato gotovo 1 milijarda za poboljšanje njihova položaja, a za sanaciju
zdravstva, gospodarstva i banaka 2 milijarde kuna. Privatizirana je
gotovo sva bivša socijalistička društvena imovina što čini danas gotovo
polovicu i proizvodnje, društvenog produkta i zaposlenosti. Međutim,
nisu do sada još privatizirana velika javna poduzeća kao INA, kao Hrvatska
elektroprivreda, HPT, Hrvatske željeznice, Hrvatske šume i druga prirodna
bogatstva koja po vrijednosti višestruko nadmašuju privatiziranu imovinu.
Provedenom pretvorbom i privatizacijom, novim društvenim sustavom
izašli smo iz socijalističkog u gospodarski sustav slobodnog tržišta,
sa svim njegovim pogodnostima i negativnim posljedicama koje iz toga
proizlaze. Prema tome, da napreduju oni koji imaju sposobnosti,
kapitala itd, a da nasuprot tome kao što je to u čitavom svijetu,
drugi nazaduju ili propadaju. Nema te zemlje u svijetu u kojoj
svakodnevno nisu te pojave prisutne. U toj svojoj pretvorbi nismo
dopustili ni nezakonito bogaćenje pojedinaca, niti smo dopustili da
nacionalno bogatstvo pređe u ruke stranih elemenata, stranih država da
bi, kao što je to slučaj negdje drugdje, da bi država postojala bilo
čija kolonija. Razumije se, sve slabosti i zloporabe nismo mogli
izbjeći, jer kao što rekoh, one postoje u svim vremenima. Neki dan sam
primio jedno među mnogim pismima koja primam gotovo svakodnevno, od
običnih ljudi do građana s akademskom naobrazbom, pa mi je poslao
takav čovjek i kopiju jednog psalama iz Biblije gdje se govori o
lihvarima, o bogaćenju itd, pa kaže, Predsjedniče, da li činimo
dovoljno da mi to uklonimo itd. U svezi s time, i u svezi s vašim
pitanjem i ovakvim pitanjima i savjetima kakvi obični građani šalju
svakodnevno evo da dam neke odgovore.
Državno vodstvo današnje demokratske Hrvatske uvodilo je sustav
slobodnog tržišta, ali je uvodilo i sustav i provodilo politiku
neposredne kontrole eliminiranja i sudskog gonjenja svih zloporaba i
kriminalnih pojava. Evo, podataka. Fond za privatizaciju raskinuo je
12 tisuća i 87 ugovora zbog neizvršavanja obveza u vrijednosti od 386
milijuna kuna. Od 592 razmotrenih zahtjeva za kontrolu pretvorbe, za
103 su prigovori bili opravdani i prihvaćeni. U cijelosti je poništeno
devet pretvorbi, a djelomično 94, u četiri poduzeća je poništena
dokapitalizacija, a 27 je pretvorbi još u ocjeni zakonitosti.
Do kraja prošle godine podnijeto je 69 zahtjeva za provedbu istrage u
kaznenom postupku, podignuto je 26 optužbi, a do sada je doneseno
sedam presuda u prvom i tri u drugom stupnju. Državno odvjetništvo
podiglo je 123 optužbe, a sud je donio 47 odluka o poništenju ugovora o tzv.
menađerskim kreditima. Na osnovama nalaza državnog ureda za reviziju,
Financijske policije, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog
odvjetništva, za gospodarski kriminal ukupno se vodi 8 tisuća 789
kaznenih postupaka, 4 tisuće 300 za krađe, 2 tisuće 400 za prevare,
562 za pronevjere itd. Donešeno je 216 rješenja o privremenoj zabrani
obavljanja djelatnosti, kontroli i izvršnim postupcima podvrgnuti su
podjednako i oni najmanji subjekti u gospodarskom životu, i oni
najveći. I u istraživanju i u postupcima su na primjer takva poduzeća
kao što su Coning-Holding Varaždin, ali i INA rafinerija Sisak, Chromos
Zagreb, Laurus Split, Državno ravnateljstvo za robne rezerve itd.
Utvrđeno je da je od ovih, preko 600 tisuća dioničara, da je
9 tisuća 21 osoba prekršila zakon, odnosno zlorabila pravo na kupovinu
dionica s popustom, umjesto ugovora na popusnu kupovinu do 20 tisuća,
sada ću reći maraka, zato što je zakon donešen 1991. prije kune,
pa je znači taj iznos zakonom određen. Znači, bilo je takvih,
mnogi su si dopustili da kupe s popustom dionice - dva do pet puta više
dionica negoli što je dopušteno. A, među 10 posto ovih od 9021, s više tih
ugovora, ima i devet takvih pojedinaca, koji su se usudili potpisati
ugovore, kupiti po povlaštenim uvjetima, čak za 15-19 puta
više nego što je zakonom bilo dopušteno, I, u ovom slučaju, kao i u
svim ovim koje sam naveo, očituje se, jasno je da je ova vlast,
u isto vrijeme, provodeći reformu, provodeći privatizaciju, provodila
i kontrolu i primjenjivala zakonske mjere za obuzdavanje kriminalnih
pojava, za eliminiranje svih zlouporaba i za stavljanje podjednakih
uvjeta pred sve građane Hrvatske.
Vidite šta je zanimljivo- od tih 9021 osobe dioničara, koji su zlorabili
to pravo na kupovinu dionica s popustom, svega je pet posto članova HDZ-a,
vladajuće stranke. I, od toga, od njih ukupno 470 samo njih 11 članovi
su općinskih i gradskih tijela HDZ-a, a svega pet županijskih
i središnjih tijela HDZ-a. Prema tome, koje su osnove, da je tobože
HDZ nosilac kriminala, da je sve ugrabio u svoje ruke, itd. Slično je
i s državnom i javnom upravom. Naime, od tih spomenutih 9021
dioničara, samo 274 ili tri posto radi u tijelima državne uprave, 111 u
državnim upravama, u bankama i javnim poduzećima 104, u znanosti i
kulturi 62, u zdravstvu i sudstvu - 16. Među onim koji su zlorabili,
nema niti jednog člana Vlade, niti iz Predsjedništva HDZ-a, ali ima
poneki pomoćnik ministra, župan, načelnik MUP-a i dužnosnik u javnim
poduzećima. Takvi, razumije se, ne mogu i neće ostati na svojim
dužnostima. Ali, to je rezultat borbe, brige ove vlasti za
zakonitost, za eliminiranje svih kriminalnih pojava. Prema tome, kakve
osnove imaju bezočne neistine, objede i obmane, kakve iznosi Bilandžić
i njemu slični - ostavljam vašem sudu i sudu javnosti.
Olga Ramljak u pitala je kako i kada ćemo imati djelotvornije i
brže sudstvo, s obzirom da je u javnosti stalno prisutna ocjena da je
pravosuđe zakazalo.
PREDSJEDNIK TUĐMAN:
Ispravno ste kazali u pitanju - da javnost smatra da je
pravosuđe zakazalo, da je presporo. No, iz onoga što sam iznio, iz
ovih podataka, proizlazi ipak da i to pravosuđe radi. Ali, da je jasno
da nije dovoljno djelotvorno, dovoljno učinkovito. Prema podacima ima
više od milijun neriješenih predmeta. Prema tome, iz samog tog stanja,
kakvo imamo, i iz toga stanja u sudskim ladicama, pred sudskim
vijećima, proizlazi da do kraja moramo osposobiti ustroj sudstva.
Sadašnji ustroj sudstva, bez obzira na sve ono što smo do sada
učinili, još uvijek nosi značajke, po svom ustroju, jedne
socijalističke republike, bivše socijalističke republike u sastavu
federacije, a ne sudstva jedne samostalne i suverene države. A, osim
toga i u kadrovskom smislu, bez obzira što je mnogo učinjeno na
poboljšanju, ali i u kadrovskom smislu i dalje treba raditi na jačanju
i čuvanju moralnog digniteta članova sudstva. Još uvijek ima ljudi
koji zbog moralnih razloga, kompromitacije zbog osobnih slabosti, ne
bi smjeli obnašati bilo kakve dužnosti u sudstvu, kao jednoj od
temeljnih sastavnica jedinstvene državne vlasti.
S obzirom da je milijunska množina tih neriješenih predmeta posljedica
i tog prijelomnog prijelaznog razdoblje koje smo preživjeli od raspada
Jugoslavije, socijalizma, a zatim agresije, rata, a i jer smo imali više
od 400.000 prognanika i ne manje izbjeglica, itd, znači, to je
sve izazvalo i takve prekršajne i kriminalne pojavnosti koje su uvjetovale
i to mnoštvo milijunskih neriješenih predmeta.
Tako da ima ideja i ja se priključujem tome da bi trebalo razmotriti
mogućnost amnestije za određene prijestupe do završetka rata, tj. do
Dana zahvalnosti, do Dana hrvatskih pobjeda 5. kolovoza prošle godine,
da bi onda sudovi mogli brzo i učinkovito mogli rješavati aktualna
pitanja. Tako da bi na taj način stvorili povoljnije uvjete za rad
sudstva, za brže rješavanje, da se predmeti ne talože, nego da se
brzo i učinkovito rješavaju. Ali, razumije se, ostaje onaj
problem o kojem sam govorio, i dogradnje ustroja, pa i u kadrovskom
smislu osposobljavanja sudstva da bude na razini demokratske Hrvatske.
(Hina - nastavlja se)
221648 MET oct 96
(Hina - nastavlja se)