RUMUNJSKA POKRENULA PITANJE VRAĆANJA IMOVINE ŽIDOVA

BUKUREŠT, 13. listopada (Hina/Reuter) - Rumunjska, zemlja najvećeg poslijeratnog egzodusa Židova u istočnoj Europi, pokrenula je pitanje povratka imovine etničkih manjina koju su najprije oduzimali fašisti, saveznici nacističkog režima, a poslije njih komunisti. #L# Četrnaest etničkih skupina zatražilo je povrat imovine, među njima su Mađari, Nijemci, Turci i Grci. No, svakako je najbolnije pitanje oduzete imovine Židova. Jer polovica od 800.000 rumunjskih Židova umrla je u nacističkim logorima smrti za Drugog svjetskog rata. Među preživjelima, njih 320.000 napustilo je komunističku Rumunjsku odselivši u Izrael i drugdje. Ostalo je tek 14.000 Židova, većina njih danas je starija od 60 godina. Pitanje izgubljene židovske imovine iskrslo je pri posjetu rumunjskog ministra vanjskih poslova Teodora Melescanua (Meleskanu) Sjedinjenim Državama početkom listopada, kada je tražio potporu za brz pristup Rumunjske NATO savezu. Melescanu se sastao s predstavnicima američkih Židova, koji su pohvalili suradnju rumunjske židovske zajednice i vlade. "Rumunjska je jedina zemelja istočne Europe koja je etničkim manjinama dopustila neograničen pristup državnim spisima u kojima bi mogli pronaći trag o konfisciranoj imovini", rekao je Ivan Truter koji je na čelu vladina povjerenstva za 18 etničkih manjina koje žive u Rumunjskoj. "Ne razmatramo samo pitanje imovine židovske zajednice, no pritisak židovske zajednice je najveći", rekao je on. Članovi rumunjske Željezne garde, fašističkog pokreta i saveznika nacističke Njemačke, progonili su Židove, koji su 30-tih godina izgubili posao i bili izbačeni iz škola. Ratni kvislinški režim maršala Iona Antonescua (Antonesku) išao je i dalje 1941. godine, konfiscirajući imovinu Židova prema zakonu o "eksproprijaciji seoske, gradske i plutajuće imovine Židova". Plutajuća imovina značila je brodove. Godine 1944. stotine tisuća Židova deportirano je u nacističke logore u Transilvaniji, koja je, prema Hitlerovoj odredbi iz 1939. godine, bila dodijeljena Mađarskoj. Elie Wiesel (Vizl), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986. godinu, koji je pisao o Holocaustu, rođen je u tom kraju. Za razliku od drugih europskih zemalja, Rumunjska nije platila odštetu preživjelim žrtvama Holokausta, smatrajući da je to dužnost drugih, kao, na primjer, Mađarske. Ukazom iz prosinca 1944. gdoien, kada je Rumunjska pristupila Saveznicima u ratu, ukinuti su zakoni protiv Židova i naređen povrat konfiscirane židovske imovine. Ali, četiri godine poslije, komunisti su je ponovo oduzeli za velikog procesa nacionalizacije. (Hina) rt mm 130919 MET oct 96