ZAGREB, 7. listopada (Hina) - U proteklih 30 godina obiteljska i poslovna neuspješnost daleko je više pogađala muškarce nego žene. To najbolje pokazuje njihov udio u kriminalnim djelima, koji u SAD-u doseže čak 81 posto, i visoka
stopa nezaposlenosti, kao posljedica, ne kako se ranije smatralo ekonomske neprilagođenosti, već isključivo pojedinih oblika "muškog ponašanja" i nagona, objavljeno je u britanskom časopisu "The Economist".
ZAGREB, 7. listopada (Hina) - U proteklih 30 godina obiteljska i
poslovna neuspješnost daleko je više pogađala muškarce nego žene. To
najbolje pokazuje njihov udio u kriminalnim djelima, koji u SAD-u
doseže čak 81 posto, i visoka stopa nezaposlenosti, kao posljedica, ne
kako se ranije smatralo ekonomske neprilagođenosti, već isključivo
pojedinih oblika "muškog ponašanja" i nagona, objavljeno je u
britanskom časopisu "The Economist". #L#
Problem zadovoljenja temeljnih ekonomskih potreba u spomenutom je
razdoblju znatno teže pogađao muškarce nižeg stupnja obrazovanja nego
visokostručne osobe, koje su se relativno lako prilagodile munjevitom
tehničkom i tehnološkom napretku.
Suprotno tome, muškarci niže stručne spreme gubili su bitke na oba
polja. Tradicionalna klasifikacija dužnosti, muškarac donosi kruh u
kuću, a žena odgaja potomstvo, najjača je upravo kod te populacije.
No, zbog ranije spomenute nefleksibilnosti i tvrdoglavosti, oni ostaju
bez posla, što rezultira i nemogućnošću "stavljanja kruha na stol".
Problemi današnjih predstavnika snažnijeg spola započinju već u
najranijem razdoblju školovanja. U britanskim je pokrajinama Engleskoj
i Walesu provedeno ispitivanje općeg i školskog znanja djevojčica i
dječaka u dobi od sedam, devet i jedanaest godina. Rezultati su
dokazali kako su djevojčice svojim znanjem premašile dječake u sve tri
dobne skupine. Slično se uočilo i nakon ispitivanja 16-godišnjaka s
obzirom na to koliko njih zaslužuje ocjenu izvrstan, vrlo dobar i
dobar u pet i više predmeta. Takvih djevojaka ima 48,1 posto, prema 39
posto momaka. Stoga nimalo ne iznenađuje činjenica kako upravo one
nastavljaju s obrazovanjem i nakon prosječnog stupnja obrazovanja.
Zbog sve većeg broja poslova koji zahtijevaju viši ili visoki stupanj
naobrazbe, spomenute će se razlike ponovno javiti prilikom
zapošljavanja. No, to dakako ne znači da će žene imati veće
privilegije pri dobivanju posla, jer se nikako ne smiju zanemariti
sitnice poput spolne diskriminacije. Ipak, u razdoblju između 1980. i
1992. godine udio žena u broju novozaposlenih u SAD-u dosegnuo je čak
60 posto, a u Europi 66,67 posto, stoji u izvješću američkog Ureda za
statistiku. Istodobno, zabilježen je i pad broja nezaposlenih žena.
Mnoga istraživanja pokazuju kako budućnost muškaraca nije svijetla.
Američko Ministarstvo rada tako ocijenjuje kako će do 2002. godine
najbrže razvijati poslovi kućne njege, kompjutorske obrade podataka,
pružanja zdravstvenih usluga i njege predškolske djece, te razni
administrativni poslovi. Žene dominiraju u tim djelatnostima i to u
rasponu između 51 i 79 posto. Suprotno tome, u pet privrednih
djelatnosti u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci, s udjelom od
najmanje 60 posto, utvrđen je nizak ili nikakav stupanj razvoja. Te su
djelatnosti proizvodnja obuće, vojna industrija, brodogradnja,
kožarstvo i fotografske djelatnosti.
Logični potez muškaraca bio bi prelazak u dobitno unosnije djelatnosti.
Ali, ne! Sociolozi vole isticati kako su izrazi "muški" i "ženski" poslovi
danas potpuno zastarjeli i izvan uporabe, no praktične činjenice upućuju
na posve druge zaključke. Najbolji su primjer skandinavske zemlje, koje
su jednakost muškaraca i žena postavile za jedan od temeljnih načela
državne politike. Čak i tamo, lokalna uprava, cjelodnevni državni vrtići,
škole i socijalne ustanove u rukama su žena. Muškarci se, pak, odlučuju
za automehaničarske i slične poslove. Naravno, i ovaj je put obrazloženje
vrlo prozaično. Njima je uvijek na prvom mjestu zarada, za razliku od žena
koje će ponekad prihvatiti i manje plaćen posao. No, i muškarci prihvaćaju
slabije plaćene poslove, ali samo ako je alternativa bila vrlo visoka
plaća i - nadređena žena.
Obiteljska je stabilnost bitan čimbenik u psihološkom razvoju mladoga
muškarca. Većina je sociologa zaključila da ako zamislimo ozračje u
obitelji u kojoj je supruga nezaposlena, slika će u većini slučajeva
biti uredan dom, dječica koja se veselo igraju u vrtu te uhu ugodan
žamor glasova. No, obitelj nezaposlenog supruga vjerojatno stanuje u
gradskoj četvrti u kojoj vladaju bezakonje i poremećeni ljudski
odnosi. Zaključak: nezaposlena žena uvijek može biti majka, dok je
nezaposleni muškarac "nametnik". Velik je broj istraživanja pokazao
kako mladići koji odrastaju upravo u obiteljima u kojima je otac
izgubio autoritet zbog nesređenih ekonomskih pitanja, najčešće završe
na stranputici. Primjerice u SAD-u je otprilike 50 posto takvih
mladića ispod 24 godine odgovorno za nasilne kriminalne radnje, dok
maloljetnicima pripada neslavnih 25 posto udjela.
U svojoj je knjizi William Julius Wilson istaknuo kako je nesigurno
stanje na tržištu radne snage izravno utjecalo na pojavu nesigurnosti
na bračnom tržištu. Naime, muškarci gube mnogo na privlačnosti ako
nemaju stalan i relativno dobro plaćen posao. To potiče mnoge žene
u razvijenim zapadnim zemljama da postanu samohrane majke.
U Japanu je sve potpuno drukčije. Naime, tamo ima tek jedan posto
samohranih majki, broj kriminalnih djela znatno je manji nego u
Europi, a broj je sklopljenih brakova u porastu. Rješenje izgleda vrlo
jednostavno: mlada će se Japanka gotovo uvijek prije odlučiti za brak
i dijete nego za karijeru. Većini žena na Zapadu ne pada na pamet
da svoju karijeru žrtvuju za svakodnevno kuhanje, pranje i peglanje.
No, u najnovije vrijeme mišljenje žena u "zemlji izlazećeg sunca"
sve je sličnije zapadnoeuropskom.
(Hina) kt sab
071258 MET oct 96
(Hina) kt sab