ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora kasno večeras završio je drugi dan rada 11-te sjednice. Zaključena je rasprava o Prijedlogu zakona o privremenom neprimjenjivanju Zakona o provođenju rezolucija Vijeća
sigurnosti UN u svezi sa sankcijama protiv SRJ, dok će započeta rasprava o Prijedlogu zakona o općem oprostu biti nastavljena sutra.
ZAGREB, 19. rujna (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora kasno
večeras završio je drugi dan rada 11-te sjednice. Zaključena je
rasprava o Prijedlogu zakona o privremenom neprimjenjivanju Zakona o
provođenju rezolucija Vijeća sigurnosti UN u svezi sa sankcijama
protiv SRJ, dok će započeta rasprava o Prijedlogu zakona o općem
oprostu biti nastavljena sutra. #L#
Govoreći o razlozima za donošenje Zakona o privremenom ukidanju
sankcija SR Jugoslaviji, zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić
podsjetila je da je Vijeće sigurnosti u studenom 1995. donijelo
Rezoluciju kojom je privremeno suspendiralo sankcije prema SR
Jugoslaviji, a Hrvatsku kao članicu UN-a ta činjenica obvezuje.
O predloženom bi zakonu trebalo razgovarati u neko drugo vrijeme, kad
se u SRJ nešto izmijeni, kazao je u ime Kluba zastupnika HSS-a Joško
Kovač, upozoravajući "na krajnji oprez". I po ocjeni Kluba SDP-a ne
postoji veliki broj razloga za njegovo donošenje. SDP smatra da
ukidanju sankcija treba pristupiti postupno, i stoga će glasovati
protiv njega, kazao je mr. Mato Arlović. Podržavajući stav svoga kluba
dr. Antun Vujić naglasio je kako je održavanje sankcija jedan od
instrumenata pristiska na Srbiju radi ostvarenja onoga što je zacrtano
u Sporazumu o normalizaciji.
Protiv predloženog zakona izjasnio se i dr. Marko Veselica HKDU, kao
i Ivan Gabelica HSP, ustvrdivši da se njime pomaže jačanju hrvatskog
neprijatelja, odnosno Srbije da iziđe iz gospodarske izolacije.
Klub HSLS-a boji se da će se prihvaćanjem zakona postići kratkoročna
korist i dugoročna šteta za hrvatsko gospodarstvo kazao je u ime Kluba
Branko Levačić.
Predloženi zakon o oprostu obrazložio je ministar pravosuđa Miroslav
Šeparović kazavši da se predlaže za razdoblje od 17. kolovoza 1990-te
do 23. kolovoza 1996. Oprost se predlaže od kaznenog progona i
postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji i oružanim
sukobima u RH ili u svezi s tim, a od njega bi bili izuzeti
počinitelji svih kaznenih djela koja predstavljaju povrede
humanitarnih prava i imaju karakter ratnih zločina. Od oprosta bi bili
izuzeti i počinitelji kaznenih djela utvrđenih u Osnovnom krivičnom i
Krivičnom zakonu Republike Hrvatske, kao primjerice djela poticanja na
agresivan rat, uzimanje talaca, rasnu diskriminaciju, ugrožavanje
osoba pod međunarodnom zaštitom itd.
Vladimir Primorac u ime Kluba HSLS-a podržava donošenje zakona, ali
zamjerava što su odredbe nejasne i nedorečene, poglavito odredba o
kaznenom djelu terorizma. Naime, smatra da to treba utvrditi
preuzimanjem odredbi iz međunarodnog prava a ne iz krivičnog zakona
RH.
Zastupnici HSS-a protiv su donošenja toga zakona, jer pojasnio je u
njihovo ime Luka Trconić - kako se može oprostiti u trenutku kada se
iskapaju tijela hrvatskih branitelja i civila iz masovnih grobnica. U
ime Kluba HSP-a Boris Kandare također je protiv oprosta onima koji su
Hrvatskoj nanijeli toliko zla. Vladimir Šeks u ime Kluba HDZ-a ističe
kako je riječ o vrlo delikatnom zakonu pojašnjavajući da su u krivu
svi koji tvrde kako će se oprostiti ratnim zločincima.
Milorad Pupovac ASH u predloženom zakonu vidi osnovu za mir u duši
svakog čovjeka, dok ga Ivan Gabelica HSP ocjenjuje skandaloznim i
neprihvatljivim.
Rasprava se nastavlja sutra.
(Hina) sšh dd
192314 MET sep 96
(Hina) sšh dd