ODBOR ZA PRAVOSUĐE O NORMALIZACIJI SA SRJ

ZAGREB, 17. rujna (Hina) - Odbor za pravosuđe Zastupničkog doma hrvatskog Sabora podržao je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i SR Jugoslavije i Prijedlog zakona o općem oprostu, koji su u hitnoj saborskoj proceduri. Odbor također smatra da bi Sabor, ako prihvati zakone o potvrđivanju sporazuma o normalizaciji, o općem oprostu i zakon o privremenom neprimjenjivanju Zakona o provođenju rezolucija Vijeća sigurnosti UN u svezi sa sankcijama protiv tzv. SRJ, trebao donijeti rezoluciju ili deklaraciju o neproduljenju mandata UNTAES-a poslije 15. siječnja iduće godine, budući da je time hrvatska država učinila sve što je potrebno za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. #L# Raspravljajući o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o normalizaciji, Milivoj Kujundžić je ocijenio da je priznanje Hrvatske od strane Jugoslavije "poraz velikosrpske politike". Vladimir Šeks pak drži da je tim činom Hrvatska ostvarila sve svoje ciljeve - priznanje, međunarodnu afirmaciju i suverenitet. Taj će sporazum pomoći i reintegraciji Podunavlja, jer, mišljenja je Šeks, Srbija je jasno dala do znanja tamošnjim Srbima da je to dio Hrvatske. Protiv potvrđivanja sporazuma izjasnili su se Ivan Gabelica i Njegovan Starek, dok će Marin Jurjević, premda kritičan, prihvatiti sporazum kao izraz realnosti. Jadranka Kosor smatra da će potvrđivanje sporazuma pridonijeti rješavanju problema zatočenih i nestalih, a predsjednik Odbora za pravosuđe Bosiljko Mišetić, slažući se s Šeksovim mišljenjem o sporazumu kao real-političkoj pobjedi Hrvatske, upozorava da hrvatska politika mora voditi računa da njegovim provođenjem ne dođu u pitanje "hrvatsko trpljenje i još svježe hrvatske žrtve". Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o općem oprostu, ministar pravosuđa Miroslav Šeparović podsjetio je da su se potpisanim sporazumom o normalizaciji obje strane obvezale na donošenje takvog zakona. No, dometnuo je Šeparović, od oprosta su izuzeta kaznena djela ratnog zločina i terorizma. Šeks je istaknuo da ne treba biti bojazni da će oni koji su naređivali i činili ratne zločine biti izuzeti od kaznenog progona, a Milovan Šibl podsjetio je na okolnost da se cijeli rat zapravo vodio protiv civilnog stanovništva. Protiv tog, kao i protiv prethodna dva zakona o oprostu, bio je Njegovan Starek, koji će ipak podržati zakon uz uvjet da se kazne ratni zločinci. Vladimir Primorac drži da je umjesto termina oprost trebalo upotrijebiti riječ amnestija, a Gabelica ne vidi zašto bi se oprostilo nekom tko se nimalo ne kaje zbog onog što je učinio. (Hina) rd ds 171558 MET sep 96