ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKA POSLIJE DAYTONA"

ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Znanstveni skup "Hrvatska poslije Daytona" okupio je danas na Fakultetu političkih znanosti ugledne znanstvenike, političare i diplomate iz Hrvatske i BiH, koji su raspravljali o položaju i perspektivama Hrvatske nakon daytonskog sporazuma. Skup je organizirao Fakultet političkih znanosti, časopis "Politička misao", te Hrvatska društva - politološko, komunikološko i defendološko. #L# Izloživši pregled hrvatskog političkog položaja prije i za vrijeme Domovinskog rata, istaknuvši da su europsko izjednačavanje krivnje političkih subjekata na Balkanu i indiferentnost prema Hrvatskoj izazvali "hrvatsku reakciju - amerikanizaciju", dr. Zvonko Lerotić je otvorio raspravu o pojavi "europeizacije i amerikanizacije" u Hrvatskoj. Iako su se općenito složili da Hrvatska mora izaći iz balkanskih tokova i onoga što se politički, kulturno i ekonomski veže uz politološki pojam "balkanizacije", znanstvenici su se razilazili u mišljenju što Hrvatska od tog procesa očekuje i jesu li multikulturalnost i globalizacija nezaobilazni uvjeti za održanje, kako europskih integracija, tako i višenacionalnih država kao što je BiH. Dr. Slaven Letica iznio je rezultate istraživanja "Privrednog vjesnika" i "Studija Weber", provedenog u veljači ove godine, koje pokazuje da više od 70 posto Hrvata želi povezivanje u Europsku uniju, ali je dr. Ivan Šiber napomenuo kako je pritom jako bitno shvaćaju li to Hrvati kao sredstvo za rješavanje svojih problema ili smo spremni Europu prihvatiti kao cilj, dakle, uključujući europske standarde i europsku demokraciju. Govoreći o daytonskom sporazumu, dr. Davor Rodin ga je označio kao "prisilnim okvirom mira", a dr. Zvonimir Baletić kao "diktatom SAD-a malim narodima na Balkanu da postupaju onako kako to veliki arbitar želi, bez obzira na to što neke zemlje na tom prostoru misle da je njihova uloga veća". Kako će se hrvatska državna politika ponašati nakon Daytona, upitao je dr. Branko Caratan - hoće li ostati uz američko stajalište da se cjelovita BiH održi pod svaku cijenu ili će "pustiti da se BiH raspadne kao što je počela". Na to mu je Predsjednikov savjetnik za društvene djelatnosti Zlatko Canjuga odgovorio da se, među ostalim, hrvatska politika zauzima za provedbu washingtonskog i daytonskog sporazuma, te da bosansku Federaciju smatra nezaobilaznim čimbenikom mira na ovom prostoru, a integraciju u europske institucije "potpunim i prijeko potrebnim otklonom od Balkana". Navodeći i druge ciljeve hrvatske politike kao što su uređenje odnosa sa susjednim zemljama, u prvone redu sa "SRJ", Zlatko Canjuga je izazvao komentar dr. Ivana Grdešića, koji smatra da je primanje Hrvatske u Vijeće Europe najvećim djelom uvjetovano rješavanjem unutarnjih problema: stabiliziranjem socijalnog poretka, ekonomije, rješavanjem pitanja ljudskih prava i slobode medija, demokratizacijom i uspostavom pravne države. Umjesto da se rješavaju unutarnji problemi, hrvatska je politika više okrenuta prema vani, tj. normalizaciji odnosa sa susjedima, što u sadašnjem trenutku ne bi trebao biti prioritet, istaknuo je dr. Grdešić. Sudionici skupa su se složili oko nepostojanja političkog konsenzusa u Hrvatskoj istaknuvši da bi konsenzus ipak morao postojati oko stajališta da se "demokratska pravila moraju poštivati". (Hina) tn mc 121819 MET apr 96