OTTAWA, 4. prosinca (Hina) - Hrvatska se u četvrtak pridružila skupini od više od 120 država koje su ovoga tjedna u Ottawi pristupile Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i
njihovu uništenju.
OTTAWA, 4. prosinca (Hina) - Hrvatska se u četvrtak pridružila
skupini od više od 120 država koje su ovoga tjedna u Ottawi
pristupile Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja zaliha,
proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i njihovu uništenju.
#L#
Vođa hrvatskog izaslanstva, zamjenik ministra vanjskih poslova dr.
Ivo Sanader potpisao je, u ime Hrvatske, konvenciju kojom se
obvezuje države na potpunu obustavu proizvodnje protupješačkih
mina, te uništavanje njihovih zaliha u roku od četiri godine i
razminiravanja u roku od deset godina. Za stupanje na snagu
konvencije potrebno je da ju ratificira najmanje 40 država.
Hrvatska je time odgovorila na poziv kanadskog ministra vanjskih
poslova Lloyda Axworthija, izrečenog prije 14 mjeseci, da
međunarodna zajednica udruži napore u borbi za zabranu "tihih
ubojica" koje godišnje u svijetu odnose desetak tisuća žrtava, a
ranjavaju dvostruko više.
Vođa hrvatskog izaslanstva, u govoru na ministarskoj konferenciji
prije potpisivanja Konvencije, istaknuo je da će ovaj tjedan u
Ottawi imati povijesno značenje.
"Ono što se činilo nerealnim, ili možda čak i previše optimističnim
prije samo godinu dana, dovelo je do svečanog potpisivanja
konvencije koja će zabraniti protupješačke mine po prvi puta u
povijesti", rekao je Sanader.
"Republika Hrvatska nije ni proizvođač, ni uvoznik ili izvoznik
mina i od samog je početka 'Ottawa procesa' pridavala veliki značaj
problemu njihove zabrane", kazao je hrvatski predstavnik.
Procjennuje se da je u Hrvatskoj položeno oko tri milijuna mina.
Time se naša država, uz Bosnu i Hercegovinu, svrstala u krug zemalja
s najvećim brojem mina. U svijetu je, po podacima Ujedinjeih
naroda, postavljeno više od sto milijuna mina u oko 70 država.
U Hrvatskoj je više od 700 ljudi, uglavnom civila, stradalo od mina.
Područje koje je zahvaćeno minama procjenjuje se na 1.300 četvornih
kilometara što iznosi oko 2.300 mina po svakom četvornom
kilometru.
"Takvo stanje izaziva velike teškoće posebice u pretežito
poljoprivrednom području kao što je istočna Slavonija, što ima
široki negativni učinak na ekonomiju i otežava povratak prognanika
i izbjeglica u njihove domove. Proces učinkovitog i hitnog
razminiravanja stoga je od ogromnog značaja za nas", istaknuo je
zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova.
U okviru procesa uklanjanja mina u Hrvatskoj u 1996. je razminirano
160 četvornih kilometara čime su onesposobljene 5.653 mine, a u
prvoj polovici ove godine uklonjeno je više od tri tisuće mina na
oko 30 četvornih kilometara.
"Značajno je naglasiti da je gotovo čitav financijski teret
razminiravanja pao na Hrvatsku. Stoga bi financijska potpora
međunarodne zajednice bila ne samo dobrodošla nego i neophodna za
učinkovito provođenje procesa", istaknuo je Sanader.
Prema podacima UN-a od 1994. do 1997. svjetska je organizacija
pridonijela razminiravanju u Hrvatskoj sa 3.1 milijuna dolara, a
očekuje se da će Europska unija doprinijeti s daljnjih 1.8 milijuna
dolara.
Potrebe, pak, Hrvatkse, po procjeni UN-a, samo u 1997. bit će 15
milijuna dolara, a u 1998. 20 milijuna dolara, kazao je Sanader, a
prema najoptimističnijim pretpostavkama, proces uklanjanja mina
trajao bi barem desetak godina.
"I zbog toga razloga izražavamo svoje zadovoljstvo činjenicom da je
ova Konvencija posvetila pažnju problemu uklanjanja mina i
predvidjela međunarodnu suradnju i pomoć na tom području", ističe
Sanader.
Šef hrvatskog izaslanstva na kraju je istaknuo da je od ključnog
značaja posvetiti i punu pažnju potrebama žrtava mina.
U svijetu danas živi oko četvrt milijuna ljudi koji su postali
invalidi kao posljedica ranjavanja tim oružjem.
(Hina) ps dh
041730 MET dec 97
(Hina) ps dh