RUSIJA,IZVESTIJA,27.11.1997.,BALTIK

Ž4=RUSIJA Ž1=IZVESTIJA Ž2=27. XI. 1997. Ž3=Američki interesi u baltičkim zemljama "Za razliku od Rusije koja je baltičkim zemljama službeno ponudila jamstva sigurnosti, SAD neće Litvi, Letoniji i Estoniji u zajedničkoj povelji koja će se, prema priopćenju litavskog ministarstva vanjskih poslova, 16. I. potpisati u Washingtonu, ponuditi nikakva jamstva o sigurnosti. Predstavnici triju baltičkih zemalja neće poći preko oceana u prosincu, kako se ranije planiralo, već tek početkom sljedeće godine. I A. Brazauskas, i L. Meri, i G. Ulmanis kane doći u američku prijestolnicu prije 12. prosinca - početka susreta između šefova država Europske unije u Luksemburgu, gdje će se odlučivati o prijamu novih članica. To je posebno bilo važno za Litvu i Letoniju koje nisu dobile preporuke Europskog odbora za ulazak u EU. Mislilo se da će svečano potpisana povelja utjecati na odluku europskih političara. To se nije dogodilo. Razlog odgode je, kažu diplomati, 'velika zauzetost' američkog predsjednika B. Clintona. Pravno, taj dokumenat u koji su se u Vilniusu, Rigi i Tallinnu polagale tako velike nade, nikoga ni na što ne obvezuje i ima dekorativan značaj, a umjesto jasnih i nedvojbenih jamstava sigurnosti daje tek 'opću sliku sigurnosti'. To znači da Washington nije poveo računa o zahtjevima nekih svojih senatora koji su uporno tražili da svim trima baltičkim zemljama dadu čvrsta jamstva sigurnosti. Nije se povelo računa ni o sličnim željama baltičkih političara. Konkretan sadržaj povelje koja ima četiri stranice još nije poznat, što je u baltičkim zemljama izazvalo mnoštvo spekulacija. Iz nastupa visokih litavskih diplomata vidljivo je da će taj politički dokumenat imati 60 stranica. On će dati jamstva druge vrste - 'jamstva stabilnosti i prijateljstva'. U njemu će biti izložena načela partnerstva, integracije u europske i prekooceanske ustroje i gospodarske suradnje četiriju zemalja. Osim toga, a to je možda i najvažnije za Amerikance, u dokumentu će jasno biti izrečeni američki interesi na baltičkom području. Smatra se da povelja neće biti alternativa za ulazak baltičkih naroda u NATO jer se u njoj daje potpora baltičkim zemljama koje teže ka Sjevernoatlantskom savezu. Odgoda može promijeniti i litavske planove kada je riječ o tome koga će poslati na potpisivanje dokumenta. Možda će se do 16. siječnja doznati i ime novog predsjednika, koji će se birati 21. XII. No Brazauskas će još obnašati dužnost državnog poglavara, tako da će 'povijesna povelja', kako je već nazivaju u Litvi, vjerojatno biti i zadnji dokumenat koji će potpisati", izvješćuje Nikolaj Laškovič. 280234 MET nov 97