5. X. ABC, SIMON TECCO O STANJU U SRBIJI

Ž4=ŠPANJOLSKA Ž1=ABC Ž2A=5. X. 1997. Ž3=Beogradski mediji krše predizbornu šutnju "Uoči drugoga kruga predsjedničkih izbora, srbijansko izborno povjerenstvo optužilo je više beogradskih medija da krše izbornu šutnju. Birači danas glasuju za dva kandidata, zapravo biraju između tri mogućnosti: glasuju za produljivanje Miloševićeva režima ili za fašističku opciju, a mogu se i suzdržati od glasovanja kako bi izbori na taj način bili proglašeni nevažećima. Prvu mogućnost predstavlja socijalistički kandidat i bivši jugoslavenski predsjednik (1993. - 1997.) Zoran Lilić, star 44 godine, po zvanju metalurški inženjer. U srpnju ove godina Milošević ga je naslijedio na mjestu jugoslavenskog predsjednika, a Lilić sada namjerava postati predsjednik Srbije. Zapravo namjeravaju međusobno zamijeniti položaje, uz blagoslov birača, iako Milošević želi postići i neke promjene kako bi si proširio ovlasti i moć na položaju predsjednika Srbije, prepuštajući Liliću na taj način samo protokolarne dužnosti. Njegov je suparnik Vojislav Šešelj, predsjednik Radikalne stranke, zapovjednik 'četničkih' paravojnih postrojba i neofašist iz redova bosanskih Srba, rođen 1954. godine u Sarajevu. Završio je pravni fakultet u Sarajevu 1976. godine, a doktorirao je na istom fakultetu 1979. godine s tezom: 'Politička priroda militarizma i fašizma - dodatak analizi marksističke kritike političkog oblika građanske autokracije'. Naziv teze jako je zanimljiv, osobito ako imamo u vidu njegovu povijesno-vojnu biografiju i sadašnji program s kojim izlazi na izbore. U nedavnom razgovoru za jedan njemački tjednik, Šešelj je izjavio da je njegov politički cilj stvaranje 'velike Srbije' i da bi ona trebala graničiti s Njemačkom. Za novu Jugoslaviju on predlaže model unitarne države i nestanak Crnogoraca kao posebnog naroda. Osim toga, Šešelj želi i poništavanje Daytonskog sporazuma te prekid veza s Hrvatskom. A Lilić kaže da bi Šešeljeve zamisli izazvale rat s NATO-om. U prvom krugu glasovanja Lilić je dobio oko milijun i pol glasova, a Šešelj oko 1.150.000. U Srbiji se na biračkim popisima nalazi 7.205.366 glasača, a da izbori budu proglašeni valjanima, mora glasovati polovica birača plus jedan. Riječ je o broju koji nije lako dostići, budući da će milijun i četiri stotine albanskih birača bojkotirati sve srpske izbore, a isto su odlučile i stranke demokratske oporbe. I to je ta treća mogućnost, zato što se srpske demokratske struje nisu uspjele pretvoriti u pravu opciju, zbog unutarnjih podjela i suparništva svojih vođa. Zbog svega toga politička budućnost Srbije i dalje će biti obilježena nestabilnošću i represivnim režimom", piše Simon Tecco. 060459 MET oct 97